Tehnika logisTika

Fakultet prometnih znanosti

Ivan Mavrin, Damir Budimir 3/3/2013 Nastavni materijali




SADRAJ:

1. UVOD U LOGISTIKU ................................................................................................................ 3
1.1. UVOD ....................................................................................................... 3
1.2. PUZDANOST I LOGISTIKA ........................................................................ 12
1.3. LOGISTIKA I IVOTNI VJEK SUSTAVA....................................................... 21
1.3.1 TROAK IVOTNOG VIJEKA(CIKLUSA) ....................................................................... 24
1.3.2 LOGISTIKI TEMELJI .................................................................................................... 31
1.4. DEFINIRANJE INTEGRALNE LOGISTIKE PODRKE ..................................... 35
1.4.1. POTREBA ZA LOGISTIKIM INENJERINGOM ........................................................... 39
1.4.2. ELEMENTI LOGISTIKE PODRKE ............................................................................. 43


2. POUZDANOST ................................................................................................. 46

2.1 TEORIJSKE OSNOVE POUZDANOSTI ........................................................ 47
2.1.1 Pojam pouzdanosti ................................................................................................ 47
2.1.2 Funkcija pouzdanosti intenziteta otkaza i gustoe otkaza .................................... 48
2.1.3 Srednje vrijeme izmeu otkaza ............................................................................ 52
2.2 Osnovne funkcije distribucije koritene u teoriji pouzdanosti ................ 53
2.2.1 Eksponencijalna distribucija .................................................................................. 53
2.2.2 Normalna distribucija ............................................................................................ 56
2.2.3 Longnormalna distribucija ..................................................................................... 58
2.2.4 Weibull-ova distribucija ......................................................................................... 61
2.2.5 Gama distribucija ................................................................................................... 63
2.2.6 Binomna distribucija .............................................................................................. 68
2.2.7 Poasonova distribucija ........................................................................................... 68

2.3 FUNKCIJA INTENZITETA OTKAZA I VIJEK TRAJANJA SUSTAVA................. 69

2.4 IZBOR DISTRIBUCIJE IZ EMPIRIJSKIH PODATAKA .................................... 76

1

2.5 POUZDANOST SUSTAVA ......................................................................... 86

2.5.1 Pouzdanost nezavisnih sustava sa serijski povezanim elementima ...................... 86
2.5.2 Pouzdanost nezavisnih sustava s paralelno povezanim elementima ................... 87
2.5.3 Pouzdanost nezavisnih sustava s kombiniranom vezom ...................................... 89
2.5.4 Pouzdanost sustava gdje je potrebno imati vie od jednog ispravnog elementa ili
ne rade svi elementi na poetku rada sustava ............................................................... 91
2.5.5 Pouzdanost vremenski zavisnih sustava sa serijskom vezom ............................... 95
2.5.6 Pouzdanost vremenski zavisnih sustava kod paralelne veze elemenata sustava 96
2.5.7 Optimizacija trokova pouzdanosti ....................................................................... 97


3. SPREMNOST, RASPOLOIVOST I EFEKTIVNOST SUSTAVA ............................. 100
3.1 DEFINICIJA SPREMNOSTI I RASPOLOIVOSTI SUSTAVA ........................... 100
3.1.1 Spremnost sustava .................................................................................................. 100
3.1.2 Raspoloivost sustava ............................................................................................. 101
3.1.3 Utjecajni imbenici na spremnost i raspoloivost .................................................. 104


2
1. UVOD U LOGISTIKU


1.1. UVOD

Logistika je pojmovno vezana jo za razdoblje Stare Grke i potjee od Platonove
rijei oo, koja je oznaavala praktinu ili primijenjenu aritmetiku. Danas
govorimo o logistiki kao znanosti koja predstavlja skup multidisciplinarnih i
interdisciplinarnih znanja koja izuavaju primjenu zakonitosti planiranja,
upravljanja, organiziranja i kontroliranja tokova energije, materijala, osoba, i
informacija u razliitim sustavima. Nastoji nai metode optimizacije tih tokova s
ciljem ostvarivanja ekonomskog efekta (profita). Ukoliko na logistiku gledamo sa
perspektive poduzea, logistika obuhvaa aktivnosti potrebne za kompleksnu
pripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije fizikih i simbolikih
entiteta.
Suvremeni pristupi u objanjavanju pojma logistika podrazumijeva znanost o
principima i oblicima pravilnoga miljenja i prosuivanja to dolazi od Grke rijei
logos i rijei logistikos koja oznaava vjetine, iskustva i znanja u
odluivanju, procjeni, prosudbi svih relevantnih elemenata u prostoru i
vremenu, a koja su potrebna za optimalno rjeavanje stratekih i taktikih
zadataka u svim podrujima ljudskih aktivnosti.
Logistika funkcija obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i
realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom
ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tritu traena
dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni
(optimizacijom postii minimalne trokove da bi se u konanici ostvario maksimalan
profit) s opsenim informacijama o tim dobrima, posebno sa aspekta pouzdanosti i
dostupnosti.
Kao i neka druga znanstvena podruja, logistika je nastala u krilu vojnih znanosti,
ali je zahvaljujui postignuima u razvoju doivjela iroku primjenu u mnogim

3
drugim podrujima i granama ljudske djelatnosti. Gledano kroz povijest logistika je
nala vrlo iroku primjenu u gotovo svim vojnim sustavima, pa tako poslije II. svjetskog
rata pojam logistike u zapadnoeuropskim vojskama oznaavao je: disciplinu koja prouava
organizaciju pokreta, smjetaja i opskrbe vojnih postrojbi, poglavito postrojbe potpore,
ustanova i slubi koje vre materijalno osiguranje i skrb o oruanim snagama u miru i ratu.
Prema definiciji koju je prihvatilo Vijee Europe;
Logistika bi se mogla definirati kao upravljanje tokovima robe i sirovina,
procesima izrade, zavrenih proizvoda i pridruenim informacijama od toke izvora
do toke krajnje uporabe u skladu s potrebama kupca. U irem smislu logistika
ukljuuje povrat i raspolaganje otpadnim tvarima."
Prema definiciji Zrakoplovnih snaga SAD (US Air Force):
"Logistika je znanost o planiranju i provedbi bojnih djelovanja i odravanja vojne
sile. Ona se bavi: konstrukcijom, razvojem, nabavom, skladitenjem, raspodjelom,
odravanjem, izvlaenjem borbene tehnike i vojnog materijala, prevoenjem,
evakuacijom i hospitalizacijom ljudstva, osiguranjem, razvojem i ouvanjem
sposobnosti i umijea".
Udruga logistikih menadera (managera) SAD (US CLM - United States Council
Logistics Management) daje slijedeu definiciju logistike:
"Logistika je proces planiranja, implementacije i nadzora uspjenosti provedbe
aktivnosti potpore tijekom ivotnog vijeka, osiguranja efektivnosti i optimizacije
svih trokova, te skladitenja i distribucije sirovina, finalnih proizvoda i
odgovarajuih informacija od izvora do krajnjeg korisnika, radi usklaivanja i
ispunjenja odreenih kriterija i korisnikih zahtjeva"
Svjetska udruga logistikih inenjera (SOLE- Society of Logistic Engineers)
iskazuje definiciju logistike na slijedei nain:
"Logistika je podruje znanosti, upravljanja (menadmenta), inenjerskih i
tehnikih aktivnosti, usmjerenih ispunjenju operativnih zahtjeva, konstrukciji,
opskrbi, i odravanju resursa, pruanju potpore provedbi zadaa, planova i
operacija".
Na temelju navedenih definicija moe se zakljuiti; logistika je znanstvena disciplina
i umijee upravljanja resursima, zalihama i tehnikim aktivnostima, kojima se

4
osigurava optimalna uinkovitost, visoka pouzdanost i spremnost sloenih
(kompleksnih) sustava za izvrenje funkcije namjene, uz minimalne trokove.
Logistiki sustav se moe definirati kao skup organiziranih i meusobno povezanih
resursa (ljudi, materijalnih sredstava i infrastrukture), potrebnih za uinkovito
logistiko funkcioniranje sustava koje se bazira na osnovnim logistikim naelima
kao na slici 1.1.


Slika 1.1. Osnovna naela logistike

Iz perspektive integralne logistike i izvrenja funkcija; prometna sredstva i
komunikacije, po svojoj su naravi sastavni dijelovi logistikih funkcija, sustava i
procesa. Stoga svaki sustav logistike potpore ima vrlo znaajno mjesto i iznimno
veliku pozornost posveuje upravo prometnim (transportnim) i komunikacijskim
procesima, kao temeljnim uvjetima ostvarenja svih logistikih ciljeva i zadaa.
Prema tome u okviru tog sustava provodi se mnotvo aktivnosti i procesa
logistike naravi prema tim sredstvima tijekom ivotnoga vijeka jer i ona
zahtijevaju mnotvo razliitih aktivnosti logistike potpore, koje su temeljne
pretpostavke ostvarenja funkcije namjene.
Logistike funkcije duboko su povezane s radnim procesom svakog ureaja i
organizacijskom strukturom. Rjeavanje problema logistike potpore predstavlja

5
stvaranje potrebnih uvjeta provedbe temeljnih procesa, racionalno, tovie
optimalno upravljanje raspoloivim resursima.
Iz perspektive ivotnog vijeka (ciklusa) ureaja i/ili sustava, logistika sadri:
planiranje, konstruiranje, razvoj, izgradnju, ispitivanje, proizvodnju, raspodjelu ili
distribuciju i sustavnu potporu ureaju i/ili sustava tijekom cijelog programiranog
ivotnoga vijeka.
Logistika se uvjetno moe podijeliti na:
globalnu logistiku i
posebnu logistiku.

Globalna logistika; bavi se opim naelima, znanstvenim metodama i postupcima
(pa se esto naziva i opa ili mega logistika) u rjeavanju logistikih problema.
Podruje rada globalne logistike su ope zakonitosti, znanstvena promiljanja i
rjeavanja razliitih, razmjerno sloenih logistikih problema, pomou znanstvenih
metoda i postupaka, na nain postizanja optimalnih postignua i ostvarenje
programiranih ciljeva i zadaa. U mnogim segmentima globalna logistika rjeava
probleme strategijske razine odreenoga drutva, drave ili globalnih asocijacija
zemalja i naroda.
Koncept globalne (ope) logistike se moe shvatiti kao proces fokusiranja
logistikih umijea, resursa i potencijala na mogunosti koje nudi globalno trite.
Zadaa globalne logistike je omoguiti tvrtkama kombiniranje domaih i
meunarodnih logistikih aktivnosti na nain da se efikasno i efektivno odvijaju
logistike usluge unutar globalnog logistikog sustava. Globalna (mega-logistika)
se odnosi na svjetske logistike fenomene, na logistike fenomene odreenog
kontinenta (npr. Europe), velike ekonomske integracije (npr. Europska unija) itd. U
kontekstu vee uinkovitosti i smanjenja rizika, globalne aktivnosti dobivaju na
znaenju i postaju jo vanije jer doprinose smanjenju udjela fiksnih trokova u
ukupnim trokovima.
Sukladno navedenome, mogue je opi ili univerzalni logistiki sustav definirati
kao sustav meusobno, svrsishodno povezanih i meu utjecajnih podsustava i
elemenata koji, pomou logistike infrastrukture, logistike suprastrukture,

6
logistikoga intelektualnoga kapitala i drugih potencijala i resursa, u visoko
sofisticiranoj logistikoj industriji omoguuju uspjenu, uinkovitu i racionalnu
proizvodnju logistikih proizvoda.
1

Posebna logistika; je usmjerena na konkretne grane ljudske djelatnosti. Ona je
primjer spoznaje primjene ope logistike u specifinim podrujima kao to su
vojska, industrija, promet, opa tehnika i slino.
Svaka grana logistike ima svoje specifine zahtjeve, sadraje rada, organizacijsku
strukturu, sustav upravljanja, dinamiku radnih procesa, kriterije i mjerila, ciljeve i
zadae. Tako e industrijska logistika sadravati studiju trita, koncipiranje
proizvoda, izbor, kontrolu i distribuciju repromaterijala, kontrolu prodaje,
transportni proces, skladitenje i uvanje.
Prometna logistika; se moe se svrstati u skupinu posebne logistike, ija je zadaa
osiguranje logistike potpore prometnim sredstvima i prometnim sustavima tijekom
provedbe svih prometnih procesa i funkcija namjene. Ona povezuje sve kljune
sastavnice prometnih procesa i temeljne funkcije prometnoga menadmenta u
cjeloviti i racionalni sustav, sa svrhom optimizacije radnih procesa, optimalnog
upravljanja resursima i ostvarenja temeljnih ciljeva i postignua.
Meta-logistika; se nalazi izmeu makro-logistike i mikro-logistike, a oznaava
vanjske organizacijske sustave koji nadilaze pravne i organizacijske granice
pojedinih sudionika. Stavlja naglasak na partnerstvo izmeu tvrtki i na podjelu
odgovornosti sa ciljem da se u logistiki proces ukljue sve relevantne tvrtke i da
krajnji potroa dobije pravi proizvod, u pravo vrijeme, uz najnie trokove, u
oekivanom stanju i u traenoj koliini.

Vanjska logistika ili Inter-logistika; se afirmira zbog svuda postojeih procesa
internacionalizacije poslovanja, intenziviranja konkurencije, razvitka transportne
infrastrukture i suprastrukture, razvitka telekomunikacijskih veza, razvitka stratekih
saveza i sveukupne globalizacije poslovanja.
1
Zelenika, R.; Pupavac, D.; (2008): Menadment logistikih sustava, Rijeka: Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, p. 52.

7

Servisna logistika; ima osobito znaenje za poslovanje poduzea iz raunalne industrije
i industrije uredske opreme, ali i tvrtki koje se bave pruanjem usluga, proizvodnih
tvrtki koje moraju osigurati rezervne dijelove i sl. Servisna logistika oznaava skup
koordiniranih, integriranih i kontroliranih logistikih aktivnosti koje osiguravaju
pruanje obeane kvalitete krajnjim korisnicima.
Informacijska logistika; je skup logistikih aktivnosti koje osiguravaju sustavno i
efikasno prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka, pospjeuju njihovu obradu,
uporabu i razmjenu s drugim aktivnim sudionicima u logistikom lancu, potiui tvrtke
da se efikasno koriste brojnim potencijalima suvremene raunalne i telekomunikacijske
tehnologije.
Management (menadment) logistika; je skup logistikih aktivnosti koje osiguravaju
razvitak efikasnog sustava menadmenta tvrtke na osnovi koordinacije i kontrole
zemljopisno disperziranih management aktivnosti, poveavajui efikasnost odluka na
svim razinama.
Logistika odrivog razvoja; je skup logistikih aktivnosti koje osiguravaju istodobno
sinergijsko ostvarivanje gospodarskih i ekolokih ciljeva u skladu sa sve stroim
ekolokim zakonima i sa zakonima za zatitu potroaa. Usmjerena je na osiguranje
najvee mogue razlike izmeu pozitivnih i negativnih eksternih uinaka logistikih
fenomena.

8
Kod logistike moemo primijetiti zakonitosti i slinosti s terminima koji su bitni za
razumijevanje logistikih procesa. Glavana obiljeja sustava koji su ovisni o
logistiki (logistikih sustava) su:
struktura podsustavi, elementi
okruenje okolina
procesi u sustavu, izmeu sustava i okoline
granice djelovanja
U znaaj logistike su se uvjerila poduzea koja su primjenom logistikih naela i
metoda smanjili uvelike trokove, a to u konanici za njih znai poveanje profita.
Razlog za to lei u injenici da znaajan dio vremena i trokova otpada na logistike
aktivnosti tako da proces reprodukcije direktno ovisi o dobroj poslovnoj logistiki
koja dobiva sve vie na znaaju. Moemo rei da glavi imbenici razvoja drutva su
ujedno i glavni imbenici razvoja logistike:

Globalizacija
pojava novih trita i irenje postojeih, promjena percepcije
i mjerila tehnike i ekonomska uspjenosti


Demografske
promjene
poveanje broja stanovnika, vrednovanje radne snage,
potreba za radnom snagom


Informatizacija i
kompjuterizacija
brzi razvoj informatike (senzorskih i TK tehnologija) ima
velik utjecaj na sve aspekte modernog naina ivota i
postaje sastavni dio logistike. Primjena tehnologija prua
mogunost ostvarivanja veeg prometa i ekonomske dobiti ne
naruavajui ekoloke i pravne norme.

Na logistiku moemo gledati i s aspekta:
mikro
makro


9
Mikro-logistiki sustav obuhvaa fenomene na mikro razini kao podsustavu
Makro-logistike kao znanosti i makro-logistike kao aktivnosti. Sve fenomene
mikro-logistike aktivnosti mogue je promatrati u okviru aktivnosti poduzea (sl.
1.2.), ustanova, institucija, udruga, ().

Slika 1.2. Mikro-logistiki podsustavi logistike

Mikro-logistiki sustav moe se odrediti kao sustav meusobno povezanih meu-
utjecajnih podsustava i elemenata koji, pomau temeljnim elementima proizvodnje i
omoguuje proizvodnju logistikih proizvoda unutar odreenog logistikog poslovnog
sustava. Logistika se moe promatrati i kao novi nain razmiljanja u poduzeu kojemu
je svojstveno cjelovito sagledavanje materijalnih, vrijednosnih i informacijskih tokova i
njihova optimalizacija. Ona na taj nain predstavlja integrirajuu funkciju poduzea.
2
S
tog aspekta logistike zakonitosti se mogu izuavati u okviru mikro logistike kao
gospodarske funkcije i znanstvene discipline. Suvremeni trini zahtjevi doveli su do
odvijanja logistikih aktivnosti u okviru poslovnih subjekata koji upravljaju integriranim
logistikim uslugama.
Makro-logistiki sustav je logistiki sustav vieg reda i kao takav sastoje se od dva ili
vie mikro-logistika sustava. U pravilu obuhvaa logistike organizacije koje u okviru
svoje osnovne djelatnosti proizvode logistike usluge.
2
Segetlija, Z. (2002): Uvod u poslovnu logistiku, Osijek: Ekonomski fakultet Sveuilita J osipa Jurja Strossmayera u Osijeku, p. 7.
Pogonska
opskrba
Unutar-pogonski
transport
Pogonska
raspodjela
robe
Marketinka logistika

Unutar-pogonsko
skladitenje
Proizvodna logistika

Nabavna
logistika
Nabavna
logistika

10

Makrologistike organizacije koje proizvode logistike usluge su: transportne tvrtke,
pediteri, skladita, RTC-i, luke i terminali.
Makrologistiki sustav moe se promatrati s aspekta:
prometne infrastrukture
prijevoznih sredstava
tehnika i tehnologija transporta.
Makro-logistiki sustav je vrlo sloen, sloenost naroito dolazi do izraaja u velikim
infrastrukturnim objektima, poetno-zavrnim tokama prometnog procesa kao to su:
luke i terminali
eljezniki kolodvori
zrane luke
RTC-i
prekrcajno-iskrcajne postaje.

Primjena metode optimizacije prometnih tokova na konkretnom objektu omoguuje
dimenzioniranje sadraja i elemenata objekta koji zavise od tokova roba i kanala
distribucije. Iz proizvodnje prema potronji roba se kree kanalima distribucije koje
ine unutranje i vanjske (vanjski posrednici) organizacijske jedinice kanala.
Sukladno navedenome, logistika kao znanost predstavlja: sustav eksplicitnih,
implicitnih, disciplinarnih i viedisciplinarnih znanja koja izuavaju i primjenjuju
zakonitosti brojnih i sloenih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera, poslova,
pravila, operacija, radnji, ) koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve
djelomine procese svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijala,
dobara, stvari, tvari, (polu)proizvoda, repromaterijala, kapitala, znanja, ljudi,
informacija, () u sigurne, brze i racionalne (tj. optimalne) jedinstvene logistike
procese, tokove i protoke materijala, kapitala, znanja, informacija, () od toke
isporuke preko toke ili toaka razdiobe i primitka, odnosno toke koncentracije do
toke umirovljenja, ali s ciljem da se uz minimalne uloene potencijale i resurse
(ljudske, proizvodne, financijske, ) maksimalno zadovolje zahtjevi trita (tj.
kupaca robe, korisnika usluga, potroaa, )
3
.
3
Fawcett, E. S., Stanley, L. L., Smith, R. S. (1997): Developing a logistics capability to improve the performance of international
Operations, J ournal of Business Logistics, Lombard Illinois: Council of Supply Chain Manage ment Professionals,
[dostupno na http://www.mnje.com/V/121-134%20MNE%20br5.pdf ].

11


1.2. PUZDANOST I LOGISTIKA


Logistika u irem smislu definirana je kao vjetina i znanost upravljanja,
inenjerskim i tehnikih aktivnostima u vezi sa zahtjevima, projektiranjem i
resursima opskrbe i odravanja. Ona omoguuje realizaciju zadanih ciljeva i
planova. Logistika u ovom kontekstu uvodi planiranje, projektiranje, analizu,
proizvodnju, distribuciju, i podrku sustava ili proizvoda kroz cijeli ivotni vijek
(ciklus). Sredinja uloga logistike proizlazi iz njezine multidisciplinarnosti
podrazumijevajui uvaavanje tehnikog, tehnolokog, organizacijskog,
ekonomskog, ekolokog i pravnog aspekta.
U novije vrijeme logistika (logistiko inenjerstvo) predstavlja zbir svih razmatranja
potrebnih za osiguranje efektivne i ekonomine podrke sustava za vrijeme cijelog
programiranog ivotnog vijeka. Svi trokovi vezani za ivotni vijek ukljuuju sve faze
programa: istraivanje i razvoj, projektiranje, proizvodnju, eksploataciju, odravanje,
otpis i odlaganje (sl. 1.3.). Zadaa logistike je organiziranim i usmjerenim djelovanjem
logistikog sustava, uz koritenje sveukupnih kapaciteta, osigurati pravovremeno,
uinkovito i ekonomino djelovanje u cilju postizanja visokog stupnja spremnosti,
izdrivosti i neprekidnosti funkcioniranja u razliitim uvjetima (okolina). Dakle,
poduprijeti akcije i sustave onim to im je potrebno, u vrijeme kad im je potrebno i na
mjestu gdje im je potrebno.


12


Slika 1.3. ivotni vijek sustava
4


4
Vujanovi, N.; Teorija pouzdanosti tehnikih sustava; Beograd 1987.g.; vojno-izdavaki i novinski centar

13

Na poetku od strane korisnika i izvoaa vre se preliminarne studije. Projektiranje i
razvoj sustava zahtijeva koritenje znanstvenih i inenjerskih napora da bi krajnji
proizvod bio izvodiv. Operativna izvodivost podrazumijeva da sustav zadri svoje
karakteristike dok je u upotrebi na efektivan i ekonomian nain. Ovo zahtijeva, izmeu
ostalog, integraciju i takvih karakteristika kao to su pouzdanost, pogodnost za
odravanje, podobnost za rukovanje i slino.
Jedna od vanih karakteristika koja zahtijeva panju je pouzdanost. Pouzdanost je
definirana kao vjerojatnost da e proizvod izvriti zadanu funkciju u zadanim uvjetima i
u zadanom vremenu. Mnogi sadanji sustavi su veoma sloeni. Iskustvo pokazuje da su
sustavi neoperativni u pojedinim vremenskim intervalima i da zahtijevaju ekstenzivno
odravanje i trokove vezane za resurse podrke. Nepouzdani sustavi ne mogu
izvravati misije za koje su projektirani. U sluajevima oskudnih resursa vano je
pouzdanost razmatrati kao jedan od osnovnih parametara procesa projektiranja.
Pouzdanost (zajedno sa ostalim glavnim parametrima) se razmatra u toku ivotnog
vijeka, a osobito je znaajna u raznim fazama razvoja i eksploatacije.
Prije odreivanja koncepcije novog sustava treba voditi rauna o svim imbenicima
prikazanim na slici 1.3. Osnovni element za bilo koju koncepciju je efektivnost sustava.
Obino se definira kao vjerojatnost da e sustav uspjeno zadovoljiti operativni zahtjev
u tijeku danog vremena kada radi pod specifinim uvjetima. Efektivnost sustava mjerit
e se preko vjerojatnosti, funkcije vremena i uvjeta pod kojima se sustav koristi.
Prema ovom konceptu za efektivnost sustava bitna su tri parametra (sl. 1.4.).


Slika 1.4. Parametri efikasnosti sustava


14
Ekonomsko efikasnost sustava odnosi se na mjerenje ukupnih trokova ivotnog
ciklusa i realizacije misije. (sl. 1.5.)

Slika 1.5. Cijena efikasnosti sustava

Sastavna funkcija efikasnosti je pouzdanost, koja je promjenjiva tijekom vremena, a
ije se vrijednosti nalaze u podruju od 0 do 1. Osnovna koncepcija vezana za
pouzdanost sustava zasnovana je na potrebi definiranja i uvoenja karakteristika
pouzdanosti u projekt sustava.
Pouzdanost je jedna od vanijih karakteristika svakog sustava i zahtjeva posebnu
panju. Nepouzdani sustavi ne mogu izvravati funkciju za koju su namijenjeni. Tijekom
ivotnog vijeka sustava moe se program pouzdanosti podijeliti na etiri faze:
I faza koncepcije i definiranja
Vana faza u ivotnom vijeku proizvoda, sa gledita pouzdanosti, je faza koncepcije (sl.
1.6.) i definiranja sustava, kada se definiraju osnovne karakteristike sustava. U toj fazi
su definirani sporazumno, izmeu korisnika i izvoaa, sljedei zadaci:
definicija uvjeta,
opis sustava,
ciljevi pouzdanosti,
principi pogodnosti za odravanje,
principi tehnikog osiguranja,
Ekonomska efikasnost

Trokovi ivotnog ciklusa

Efikasnost sustava

- Trokovi istraivanja i nabave
- Trokovi eksploatacije
- Trokovi otpisa

Spremnost Pouzdanost
Performanse
sustava

15
definicije uvjeta okoline,
principi konstrukcije proizvoda,
principi proizvodnje i montae,
principi eksploatacije,
definicija dokumentacije,
definicija osposobljavanja kadrova,
definicija tehnikih ogranienja.


Slika 1.6. Elementi koji odreuju koncepciju sustava.

Kod izvoaa u vezi sa ciljevima pouzdanosti postoje:
globalni planovi pouzdanosti;
standardizirani sustavi i iskustvo u razvoju i proizvodnji;
aspekti cijene sa gledita izvoaa.


II faza projekta i razvoja
TEHNIKI ZAHTJEVI
Karakteristike,
kontrola i sl.
Tehnologija,
materijali,
kadrovi
Standardizacija,
pristupanost i dr.
KONCEPCIJA
SUSTAVA

OPERATIVNI ZAHTJEVI

Ljudski faktor

Sigurnost,
operativnost,
kontrola i sl.
Pouzdanos

Pogodnost za
odravanje

16
U fazi razvoja i projektiranja sporazum izmeu korisnika i izvoaa treba obuhvaati
sljedee zadatke:
plan pouzdanosti;
prognoza, analize i alokacija pouzdanosti;
pregled izvravanja projekta;
prognoziranje rezervnih dijelova i upravljanja;
ocjenu prototipa;
preliminarna ispitivanja;
povratne informacije i korektivne radnje.
Za svaki razvoj ureaja ili sustava treba se uraditi program pouzdanosti. Program treba
voditi rauna o:
osiguranju i kontroli kvalitete,
pogodnosti za odravanje,
sigurnosti.
Plan, program pouzdanosti za neki sustav treba sadravati:
1. sa stanovita organizacije i upravljanja:
- identifikaciju odgovornih osoba,
- definiciju odgovornosti,
- listu i opis zadataka,
- mreni dijagram i koliinu rada,
- listu sastavnih dijelova i dokaz o kvaliteti i
- Potrebe kadrova
2. Sa stanovita kontrole:
- analiza, ocjena i kontrola plana pouzdanosti i
- reviziju i izmjenu plana pouzdanosti
3. Sa stanovita analize i ispitivanja pouzdanosti:
- analiza efekata pouzdanosti
- analiza komponenata i sastavnih dijelova
- Ispitivanja za prikupljanje informacija i verifikaciju ciljeva pouzdanosti.

Pouzdanost nekada zahtjeva optimizaciju kroz revidiranje (korekciju) pouzdanosti, to
se moe uiniti promjenama:

17
cjelovitog sagledavanja sustava / problema (na primjer; ine veze ili mikrovalne
za komunikacijski sustav),
konfiguracije sustava (na primjer, avion moe biti sa elisama ili mlazni, krila
iznad ili ispod trupa aviona, broj motora, ),
nekih modula ili podsustava (funkcije motora mogu biti izvedene elektrino,
hidraulino ili pomou mjenjaa, ),
nekih komponenti (upotreba visoko pouzdanih dijelova ili komercijalnih)
detalja proizvodnje (lemljenje, tampana kola, ...),
materijala (drvo, plastika, ...),
metoda rada (operator radioprijemnika moe uskladiti svaki stupanj odvojeno ili
to ini pomou jednog preklopnika),
definiranje uspjeha misije (na primjer, domet i rezolucija radara),
odreene panje na detalje (materijal se moe izabrati na osnovu tablica ili
poslije testiranja).
Poboljanje pouzdanosti ogranieno je nizom faktora:
Cijenom vezanom za projektiranje
Rasporedom kalendarskog vremena
Ljudstvom za izvravanje zadataka
Raspoloivou nabavljenih komponenti ili materijala
Ogranienjima u obuci kadrova
Neizvjesnou o stvarnim uvjetima koritenja
Koncepcijom odravanja i logistike
Otporom korisnika prema nekim konfiguracijama
Nedostatkom znanja o osobinama nekih materijala i komponenti

III faza proizvodnje
Faza proizvodnje ukljuuje proizvodnju i ispitivanje sustava i njegovih komponenti.
Ureaj za ispitivanje ukljuuje sve alate, naprave za dijagnostiku, kalibraciju. Zahtjevi
za ispitivanje i podrku moraju se definirati prema standardima po nivoima odravanja.
Na osnovu praenja sustava tijekom eksploatacije, skupljaju se podatci za analizu na
osnovu koje se vre korektivne akcije (modifikacije).


18
IV faza eksploatacije
U fazi eksploatacije potrebno je skupiti podatke o ponaanju sustava tijekom
cjelokupnog ivotnog vijeka. Na osnovu skupljenih podataka vri se analiza. Na osnovu
analize vre se modifikacije sustava prema potrebi. Modifikacije i uklanjanje kritinih
mjesta u sustavu mijenja se i pouzdanost sustava.
Pouzdanost ovisi od zahtjeva za pouzdanost i znaaja koji se pridaje pouzdanosti od
strane korisnika vezanog za cjelokupni ivotni vijek ureaja. Ponekad se neto od
optimalnih uvjeta mora rtvovati (cijena, raspored, karakteristike, pouzdanost) o emu
odluku donosi korisnik. Mnogo je lake govoriti o optimizaciji pouzdanosti i o analizi
putova za postizanje iste nego ostvariti fiziki sustav koji je optimalan.
Realizacija ovih ciljeva zahtijeva kod izvoaa organizaciju usmjerenu na kvalitetu i
pouzdanost, a od strane korisnika pogodno praenje toka programa.
Program pouzdanosti treba biti koherentna i specifina cjelina prilagoena
kompleksnosti ureaja i iskustvu postignutom na analognim sustavima.
Izvoenje zadataka programa pouzdanosti moe se postizati kroz sve faze od
koncepcije, preko razvoja, proizvodnje do eksploatacije ureaja. Tok programa se
pojavljuje kao skup iterativnih (ponavljajuih) procesa. Zakljuci raznih akcija
omoguavaju napredak u razvoju ureaja do najpogodnijeg trenutka sa gledita
optimizacije parametara cijena i efektivnosti.
Pouzdanost je vezana za efikasno odravanje sustava (sl. 1.5.). Ako je odravanje
nekorektno ili se ne izvrava na vrijeme sustav moe otkazati. Pogodnost za
odravanje moe olakati odravanje i time poveati efikasnost odravanja.
S toke gledita efektivnosti sustava ujedinjeni pouzdanost i pogodnost za odravanje
ine spremnost (raspoloivost) sustava (sl. 1.7.). Ako se ne razmatraju zajedno mogu
nastupiti ozbiljne posljedice. Sa gledita trokova pouzdanost i pogodnost za
odravanje moraju biti ocijenjeni za cijeli ivotni vijek sustava a ne samo sa gledita
osnovne cijene razvoja i proizvodnje. Ukupni trokovi korisnika tri do deset puta su
vei u odnosu na cijenu ureaja. Efektivno projektiranju vezano za pouzdanost i
pogodnost za odravanje moe znatno smanjiti ove trokove.


19

Slika 1.7. Odnosi spremnosti, pouzdanosti i pogodnosti za odravanje
5


U svakoj fazi postoje mnogi zadaci vezani za upravljanje i inenjerstvo kroz uee i
suradnju korisnika i izvritelja tokom cijelog ivotnog vijeka ureaja, odnosno sustava.




5
Vujanovi, N.; Teorija pouzdanosti tehnikih sustava; Beograd 1987.g.; vojno-izdavaki i novinski centar
S P R E M N O S
POUZDANOST
POGODNOST ZA
ODRAVANJE

imbenici projekta

imbenici podrke

imbenici projekta

imbenici podrke

kvaliteta
primjena
jednostavnost
redundancija
dokazi

okolina
ureaji za
odravanje
ljudski potencijal

otklanjanje greaka
detekcija
lokalizacija
izoliranje
korekcija
provjera
lakoa odravanja
badarenje
osoblje
obuka
logistika
odravanje
organizacija

20


Otpis
i odlaganje

1.3. LOGISTIKA I IVOTNI VJEK SUSTAVA

Logistika ukljuuje aktivnosti kroz faze ivotnog vijeka (ciklusa) sustava. U poetnoj
fazi ranog planiranja definiraju se logistiki zahtjevi i funkcije koje su potrebne za
ostvarivanje tih zahtjeva. Zatim, kroz sintezu, analizu i konstrukcijsko projektiranje je
definirana logistika i odravanje sustava. Slijedi radni vijek sustava, njegova logistika
potpora, sagledavanje elemenata logistike i nastavak provedbe zahtjeva u prilog
proizvodnih aktivnosti i na posljetku povlaenje i procesiranje predmeta za reciklau i
odlaganje.






Slika 1.8. Sustav faza ivotnog vijeka
6


Logistiki zahtjevi su primjenjivi u svakoj od faza ivotnog vijeka sustava prikazanih na
slici 1.8. Nadalje, postoje preklapanja i vano je napomenuti da su ti zahtjevi podudarni.
Kada postoji potreba za novim sustavom (kao odgovorom na novi zahtjev potroaa),
taj mora napredovati kroz konstrukciju i razvoj prvotnog sustava (ili konstrukciju
pojedinog subjekta), distribuciju i uvoenje sustava i njegovih komponenata u
koritenje, odravanje i podrku sustava kroz njegov ivotni vijek, povlaenje sustava,
recikliranje i odlaganje njegovih komponenti.
Kako bi osnovni elementi sustava, proizvodnja i podrka sustavu, bili razvijeni, mora se
razmatrati kako osigurati da prikladna pouzdanost, efektivnost, logistika potpora,
produktivnost i spremnost budu ukljuene u ustrojstvo sustava. To vodi do dizajna
proizvodne sposobnosti (drugi ivotni vijek), dizajna opskrbe i infrastrukturne podrke
(trei ivotni vijek) i dizajna sposobnosti recikliranja i odlaganja materijala (etvrti
6
Benjamin S. Blanchard, "Logistics Engineering and Management", 4th ed, Prentice-Hall, 1992, ISBN0 135288290, 9780135288290

Konceptualni
ustroj
konstrukcije


Preliminarna
izvedba
konstrukcije


Detaljno
konstruiranje
i razvoj

Proizvodnja
i izgradnja

Koritenje i
podrka

21

ivotni vijek). U dizajnu tih funkcija mora se osigurati da osobine ugraene u dizajn
dopunjuju i podravaju osobine koje su nerazdvojive od konfiguracije sustava najvieg
stupnja.
Nadalje, postoje i efekti povratne veze, kao rezultati dizajniranja drugog, treeg i
etvrtog ivotnog vijeka mogu imati tetan (ili pozitivan) utjecaj na aktivnosti u
najviem ivotnom vijeku. Prema prikazu, zahtjevi za logistiku su prvenstveno odreeni
kroz razne stadije najvieg ivotnog vijeka i dizajniranje elemenata povezanih s
prvotnim sustavom mora biti odraz plana za logistiku i podrku.




Planiranje, ustrojstvo i
razvoj sustava

Proizvodnja sustava
(realizacija)

Uinkovitost
(radni vijek)
Popravci, otpis
sustava
(Umirovljenje)


Koncept
proizvodnje

ustrojstvo
proizvodnje
(manufaktura)


Koncept
podrke
Odravanje
sustava

~

Koncept odlaganja i otpisa Otpis i reciklaa elemenata
sustava

Slika 1.9. Razvojne faze ivotnog vijeka (ciklusa)

ZAHTJEV

22
U istraivanju infrastrukture odravanja i podrke (trei ivotni ciklus), rezultati trebaju
biti odraz mree sline onoj iz prikaza. K tome, treba postojati jednolik tok aktivnosti
povezanih s obradom komponenata sustava za reciklau i odlaganje.
U svrhu pojednostavljenja, koraci prikazani u prikazu sadre ekspanziju plana i razvoja
aktivnosti ukljuene u svaki pojedini ivotni vijek u prikazu. Na slici 1.9. daje se
primjer za neke kljune poveznice koje esto postoje unutar aktivnosti planiranja
sustava i kljunih logistikih funkcija. Osnovni koraci u fazama razvoja su:
1. Radne karakteristike sustava, razvoj, koritenje, uinkovitost logistike,
ogranienja odravanja i zahtjevi okolia definirani su prema odreenim
potrebama. Uinkovitost logistike moe ukljuivati faktore za dostupnost,
pouzdanost, sposobnost odravanja, podrku i sl. Na taj nain je definiran
koncept sustava odravanja. Radni zahtjevi i koncept odravanja su temeljne
odrednice resursa logistike podrke.
2. Glavne operativne, proizvodne funkcije i funkcije podrke su identificirane kao
kriterij plana. Dakle, kvalitativni i kvantitativni zahtjevi sustava se ocjenjuju
posredstvom kriterija plana (ili ograniavanja) s obzirom na znaajke ugovorne
razine pojedinog elemenata kao i cijelog sustava, odnosno pojedine verzije. Ti
zahtjevi (funkcije) koji ukljuuju logistike faktore, takoer, formiraju granice
dizajna.
3. Unutar granica odreenih kriterijem dizajna, alternativni elementi i konfiguracije
podrke su ocijenjeni kroz trade-off studije i odabire se najbolji pristup. Za
svaku alternativu prevodi se analiza prethodne sposobnosti podrke kako bi se
odredili oekivani potrebni resursi povezani s tom alternativom.
4. Odabrana glavna konfiguracija sustava se ocjenjuje kroz analizu sposobnosti
podrke koji vodi do ukupne identifikacije logistikih resursa. Konfiguracija
sustava se pregledava u uvjetima svoje oekivane prosjene uinkovitosti i
usklaenosti s prvotno odreenim kvalitativnim i kvantitativnim zahtjevima.
5. Kroz proces planiranja je osigurana direktna pomo osoblju za osmiljavanje. Ti
zadaci ukljuuju interpretaciju kriterija; izvedbu posebnih studija, sudjelovanje u
selekciji opreme i opskrbljivaa, izrada predvianja ( pouzdanosti i sposobnosti
opskrbe ); sudjelovanje u progresivnim formalnim i neformalnim pregledima
plana; sudjelovanje u testiranju, procjeni modela i prototipa opreme veliine i

23
vjetine, obrazovne zahtjeve, tehniki podaci, resursi, transport, pakiranje i
manipuliranje potrebama. Nosea analiza u ovoj fazi prua vrednovanje
(program) oblikovanja sustava za podrku i potencijalni troak/efikasnost
sustava i baza za omoguavanje i prikupljanje predmeta za karakteristinu
pomo.
6. Glavna zadaa - odgovarajui elementi sustava su proizvedeni i/ili konstruirani,
testirani i distribuirani u cijeli razmjer operativne uporabe. Elementi logistike
podrke su usvojeni, testirani i planirani u operaciju prema potrebi baze. Kroz
ivotni vijek sustava, logistiki podaci se prikupljaju da omogue ocjenu sustava
te njegovu efikasnost (gledano kroz troak), a da bi se to ranije identificirala
djelovanja ili problemi sa odravanjem i promijenila vremena za preventivno
odravanje tijekom ivotnog vijeka.
7. Na kraju budui da elementi sustava postaju zastarjeli i povlae se, a materijalne
rezerve su maknute iz zaliha, s tim da ovaj proces mora biti u mjestu za
recikliranje takvog materijala ili disponiran na takav nain da ne zagadi okoli.
Analiza podrke je predvidjela resurse koji su potrebni za povlaenje sustava i
njegovih elemenata.
Na uspjenost sustava djeluju svi ti logistiki imbenici, na veinu od njih sustav
moe djelovati, ali ima i onih na koje (vanjske) ne moe. Pa bi tako unutarnje
imbenike mogli grupirat i na nain:
logistiki strategijski ciljevi
logistika transportna tehnologija
logistiki ljudski potencijali
logistiki informacijsko - komunikacijski sustav
Vanjski logistiki imbenici na koje sustav ne moe djelovati se prvenstveno
odnose na okruenje u kojem se sustav nalazi/razvija, kao na primjer logistika
organizacijska kultura i slino.

1.3.1 TROAK IVOTNOG VIJEKA(CIKLUSA)

Struktura trokova ivotnog ciklusa dana je na slici 1.10.

24

Slika 1.10. Struktura trokova sustava
UKUPNI TROKOVI SUSTAVA
ISTRAIVANJE
i RAZVOJ
PROIZVODNJA I
IZGRADNJA

Upravljanje
programom

Finalni proizvod

Eksploatacija

Mehaniki projekti
Elektrini projekti
Logistika podrka
Pouzdanost
Pogodnost za
odravanje
Uinkovitost
Ljudski imbenici

Alati i ureaji
Proizvodnja
Kontrola
Ispitivanje
Priuva
Pakiranje i transport
Osoblje
Obuka
Operativna
postrojenja
Ureaji za podrku i
rukovanje
Utroak energije
EKSPLOATACIJA
I ODRAVANJE

Projektiranje

Raunalni
software sustava

Razvoj opreme i
testiranja

Konstrukcija

Odravanje

Proizvodni pogoni
Operativna
postrojenja
Postrojenja za
odravanje
Osoblje
Nivoi odravanja
Priuvni dijelovi
Tehnika
dokumentacija
Postrojenja
odravanja
Podaci o odravanju
Logistika podrka

Izrada modula
Ispitivanje
Rezultati ispitivanja
Priprema
dokumentacije
(tehniki podatci)
Poetna obuka
Nabava ureaja za
dijagnostiku
Organizacija zaliha
Transport na
poetnu lokaciju
Troak
odstranjivanja iz
upotrebe - otpis
Odlaganje
nepopravljivih
dijelova
Dokumentacija
Kontrola kvalitete


25
Ukratko, troak ivotnog vijeka (ciklusa) ukljuuje sve trokove povezane sa
njegovim trajanjem:
1. Troak istraivanja i razvoja:
- troak studije izvodljivosti;
- analiza sustava; detaljno konstruiranje i razvoj, montiranje i
testiranje tehnikih modela;
- poetna testiranja i procjene sustava;
- troak izrade pripadajue dokumentacije.
2. Troak proizvodnje i izgradnje:
- troak konstruiranja, montae, ispitivanje operativnog sustava
(proizvodni modeli);
- rad, stalno odravanje i podrka proizvodnih mogunosti;
- izgradnja objekata;
- stjecanje sposobnosti poetne podrke sustava (npr. ispitivanje i
podrka opreme, rezervni i dijelovi za popravak te tehnika
dokumentacija).
3. Troak rada i odravanja:
- troak rada (eksploatacije) sustava;
- troak odravanje i potpora sustava kroz njegov cjelokupni planirani
ivotni vijek (radna snaga i osoblje, rezervni dijelovi i dijelovi za
popravak i povezane zalihe, oprema za ispitivanje i potporu, prijevoz i
rukovanje, objekti, softver, modifikacije i tehniki podaci).
4. Troak otpisa:
- troak ukidanja sustava i njegovih komponenti iz zaliha zbog zastare ili
istroenosti;
- troak recikliranje predmeta za daljnju upotrebu;
- troak odstranjivanje materijala.



26

Slika 1.11. Bitne faze u ivotnom vijeku sustava
Trokovi pod 1.) i 2.) mogu se svrstati u trokove nastale u istraivanju i
realizaciji, dakle prije nego se proizvod uope uvede na trite. U tom periodu su
potrebne vrlo velike investicije za proces njegova razvoja. To je faza razvoja, od
ideje o proizvodu do dizajna proizvoda. U ovu fazu spada i testiranje, prihvaanja
proizvoda od strane potencijalnih kupaca, ostvarivanje uvjeta za proizvodnju
proizvoda. Odreivanje cijene novom proizvodu trebalo bi zapoeti ve u ovoj fazi
(odreivanje cijene na temelju vrijednosti). Tijekom ove faze ne generiraju se
nikakvi prihodi, samo trokovi.
Dok trokovi pod 3.) su trokovi koji su nastali u radnom vijeku kao na slici 1.11. U
ukupne trokove nastale u ivotnom vijeku sustava treba pribrojiti i trokove
otpisa. Dakle, trokovi ivotnog vijeka se mogu kategorizirati na puno razliitih
naina , ovisno o vrsti ureaja/sustava kao i isplativosti, a cilj je osigurati vidljivost
ukupnog troka.

27
Razine aktivnosti unutar svakog bloka su prilagoene specifinim zahtjevima. Shema
predstavlja proces u kojem se logistike potpore razmatraju u kontekstu zahtjeva
sustavnog inenjerstva. Kroz ivotni vijek (ciklus) sustava, koji se temelji na potrebi za
obavljanje odreene funkcije tijekom vremena, mogu biti postavljeni dodatni zahtjevi
logistike vezani uz izmjene dijelova i/ili podsustava (tehnologija) s obzirom na jedan ili
vie razloga. Ovisno o arhitekturi sustava, proces izmjena moe biti relativno
jednostavan ili vrlo sloen. U svakom sluaju, bitna je aurna analiza, da bi se izvrile
predviene modifikacije ureaja/sustava.
Preliminarni dizajn sustava (koncepcijski i napredni razvoj); ovo je prva faza u ivotnom
vijeku ureaja/sustava. Temelji se na trokovima predvianja, informacijama dobivenim
od korisnika, tehniko-tehnolokim mogunostima, koncepciji podrke potrebne za
realizaciju i odravanje ureaja/sustava.
Tablica 1. Preliminarni dizajn sustava
7

Konceptualno
konstruiranje (dizajn)
Funkcionalna analiza
sustava i raspodjela
Sustavna analiza,
kompromis studija i
optimizacije
Sinteza sustava i definicija
-scenariji i profili
ostvarenja plana
-studija izvodljivosti-
alternativne tehnologije
- sustav zahtjeva
- pojam odravanja
sustava
- sustav/planiranje
proizvoda- sastav
inenjer. Plana
upravljanja, logistiko
upravljanje
- sustav operativne
funkcije
- odravanje funkcija
- raspodjela performansi i
uinkovitost faktora,
kriterij izrade
- raspodjela sustava
podrke
- detaljni planovi i
specifikacije
- sustav/podsustav
kompromisa i procjena ili
alternative
- razvoj sustava podrke
- detaljni planovi i
specifikacije
-Eksperti kritiki ispituju
valjanost deklariranog
sustava njegovu izvodljivosti,
efektivnost, cijenu i
prihvatljivost
- poetni dizajn prikaz i
strukturiranje izrade
alternative
- razvoj, testiranje i
vrednovanje modela
- projektna dokumentacija i
pregled

Detaljni dizajn i razvoj ureaja/sustava faza procjene i projektiranja; u ovoj fazi se
rjeavaju tehniki detalji, logistike alternative, procjena trokova ivotnog vijeka
sustava. U ovoj fazi ureaj/sustav je tehniki potpuno funkcionalan, ispitan i postoje
detaljni planovi za nastavak proizvodnje kao i upute za rukovanje ureajem/sustavom.
7
Benjamin S. Blanchard, "Logistics Engineering and Management", 4th ed, Prentice-Hall, 1992, ISBN0 135288290, 9780135288290

28


Tablica 2. Detaljni dizajn sustava
8

Sustav / izrada proizvoda Razvoj prototipa sustava Test prototipa sustava i procjena
- Optimizacija i analiza
- detaljni dizajn glavnih sustavnih
elemenata
- detaljni dizajn elemenata sustava
podrke
- detaljni pregled plana/podataka
za izradu
- preispitivanje logistikih zahtjeva i
razvoj kriterija za podrku
- razvoj prototipa sastavnih modula
- razvoj elemenata sustavne
podrke
- ispitivanje komponenti i
ocjenjivanje
- Detaljan projekt ureaja
- Razvoj kriterija za podrku
sustavu
- priprema ispitivanja sustava
- testiranje modela sustavnih
modula
-Pregled konstrukcije
-Ispitivanje i ocjena
- analiza prikupljenih podataka,
procjene
- Povratne informacije i korektivne
akcije

Proizvodnja i/ili izgradnja (0 serija i serijska proizvodnja); u ovoj fazi obuavaju se
serviseri za odravanje.

Tablica 3. Izgradnja sustava
9

- industrija / proizvodnja / testiranje elemenata sustava i elemenata podrke sustava
- procjena sustava
- korektivne radnje
- analizira se nain koritenja i podrka sustavu kroz ivotni vijek
- predlau se mjere za usavravanje sustava (modifikacija)

Glavni koraci u izradi ureaja/sustava i osiguranju logistike potpore od narudbe do
proizvodnje sa osnovnim aktivnostima u pojedinim fazama programa su dati u
prethodnim tablicama i dobra su osnova za cjelovitu integralnu logistiku potporu u
periodu eksploatacije. Ovakva koncepcija se moe koristiti za razvoj bilo kojeg ureaja
ili sustava. Pojedine aktivnosti zavise od tipa ureaja ili sustava, zahtijevanog razvoja
(funkcionalnosti), pouzdanosti, rizika kao i naina koritenja.
8
Benjamin S. Blanchard, " Maintainability: principles and practices", McGraw-Hill, 1969.
9
Benjamin S. Blanchard, "Logistics Engineering and Management", 4th ed, Prentice-Hall, 1992, ISBN0 135288290, 9780135288290

29


Tablica 4. Suelje odnosa izmeu osnovnog dizajna sustava i logistike funkcije
10

















Aktivnosti osnove logistike potpore



Matrica sustava ivotnog vijeka




10
Benjamin S. Blanchard, "Logistics Engineering and Management", 4th ed, Prentice-Hall, 1992, ISBN0 135288290, 9780135288290
Identifikacija potreba potroaa
Analiza zahtjeva
Studije izvodljivosti
Operativni zahtjevi
Sustavna analiza
Funkcionalna analiza
Optimizacija sustava
Procjena izrade alternative
Sustav sinteza
Idejni projekt, analize odabranih konfiguracija
Detaljni dizajn sustava
Izrada integracije, podaci, inenjerski modeli,
modeli, prototipovi, ispitivanje, vrednovanje i
procjena
Proizvodnja/izgradnja glavne funkcije
elemenata sustava
Sustav ispitivanja i ocjenjivanja
Rad sustava i odravanje ivotnog vijeka
podrke sustava od strane potroaa
Sustav umirovljenja, materijalno ukidanje i
recikliranje
Zahtjevi logistike potpore
Odravanje koncepta
Analiza podrke
Raspodjela kvantiteta i kvaliteta kriterija za
elemente podrke
Analiza podrke
Ocjena izrade alternative
Analiza podrke
Identifikacija logistikih zahtjeva za resursima
Pruanje, nabava, stjecanje logistike podrke
materijala
Razvoj, proizvodnja, integriranje i testiranje
novih elemenata podrke
Analiza podrke
Procjena podrke sustava
Ponovno osiguranje logistike podrke
materijala

30

1.3.2 LOGISTIKI TEMELJI

Bitno za razvoj bilo kojeg sustava je dobra i potpuna definicija zahtjeva za taj sustav
na poetku. Takvi zahtjevi, izvedeni u kvantitativnim i mjerljivim uvjetima, proizlaze iz
inicijalne definicije potreba za sustav i razvoj sustava operativnim zahtjevima,
odravanje koncepta, te identifikaciju i prioritizaciju tehnikih mjera uspjeha. Cilj je
uspostaviti neke kljune podatke za sustav i da se razviju odgovarajui kriteriji kao
ulaz (input) za izradu sustava. Kako bi se osiguralo da su zahtjevi za sustav ostvareni,
prvo moramo odrediti odgovarajue mjerljive ciljeve. Dakle odabrati ciljeve, a
naknadno potvrditi da su ti ciljevi ispunjeni.
Na primjer, parametri kao brzina, opseg, tonost, potisak, propusnost, izlazna snaga,
veliina, teina i volumen su primijenjeni kao uzorak prema ciljevima; meutim,
zahtjevi, kao to su ovi primjenjivi su samo na opremu, programe, ili druge elemente
sustava ne uzimajui u obzir ciljeve izvedbe za sustav u cjelini. S obzirom da se
logistika i odravanje infrastrukture smatraju elementima sustava onda bi bilo
prikladno da se i oni direktno poveu s ciljevima (s obzirom na proizvodnju) za koju se
oekuje da e sustav ostvariti te da se izraunaju i njihovi trokovi.
Slijedi nekoliko primjera:
1. Operativna spremnost (Ao) sustava treba biti vea od 98%.
2. Srednje vrijeme izmeu odravanja (MTBM) treba biti 1000 sati ili vee.
3. Srednje ukupno vrijeme zastoja zbog odravanja (MDT) sustava treba biti 4 sata
ili manje.
4. Proizvodni proces treba biti u mogunosti proizvesti X proizvoda, u Y vremena,
po jedininoj cijeni kotanja Z i s postotkom pogreaka koji ne prelazi 1%.
5. Vrijeme reakcije logistike i sustava podrke odravanja ne smije prijei 4 sata.
6. Vrijeme uklanjanja zastarjelih proizvoda iz proizvodnih zaliha ne smije prijei 12
sati, uz jedinini troak uklanjanja od X kuna ili manje, a degradacija okolia do
koje moe doi treba biti 0.

31
7. Cijena proizvoda u cijelom svom vijeku trajanja ne smije prijei X kuna, uz
planirani vijek trajanja od 10 godina
Premda se ovi zahtjevi uinkovitosti prvenstveno odnose na sustav kao cjelinu,
svojstveno je svakom od njih da ovise o jednom elementu sustava ili vie njih. Na
primjer, navedena operativna spremnost A
0
(t)
11
oigledno ovisi o sustavu za
odravanje i podrku da bi se vrijeme stajanja svelo na najmanju moguu mjeru.
Navedeni zahtjevi za proizvodnju ovise o logistiki i aktivnostima ukljuenima u
opskrbni lanac. Navedeno vrijeme reakcije logistike ovisi o vremenu pristupa bazi
podataka, o brzini i pouzdanosti komunikacija, o vremenu transporta, o vremenu
nabavke rezervnih dijelova i dijelova za popravak, o pouzdanosti opreme za testiranje,
itd.
Nakon to se za sustav navedu svi odgovarajui zahtjevi uinkovitost, ti zahtjevi se
tada mogu prikladno pridijeliti razliitim elementima sustava kao to su: oprema,
softver, ljudi, objekti, elementi potpore, itd. Drugim rijeima, navodei zahtjeve koje
sustav mora zadovoljavati bit e potrebno utvrditi odgovarajue izvedbene zahtjeve za
pojedine elemente logistike. Treba primiti na znanje da svi navedeni zahtjevi trebaju
biti prilagoeni programu, moraju biti mjerljivi, i moraju biti u vezi sa zahtjevima za
cjelokupan sustav. Takav postupak pridjeljivanja od vrha prema dolje i od dna prema
gore, svojstven je procesuiranju sistemskog inenjeringa.
Cilj je navesti sve te zahtjeve u ranoj fazi, kao osnovu u postupku projektiranja
sustava, a ne unatrag tijekom ivotnog vijeka. Takav pristup, da se zahtjevi za logistiku
(temeljenu na uinkovitosti) specificiraju u ranoj fazi ivotnog vijeka (ciklusa) sustava
se pokazao dobar. Faktori mogunosti podrke integralni su elementi specifikacija
performanse programa i nisu posebni elementi logistike nego njen integralni dio.

11
Operativna sposobnost A
0
(t) opisuje ponaanje tehnikog sredstva u realnim uvjetima eksploatacije i odravanja
, gdje je:
uv t
- srednje vrijeme u radu ili srednje vrijeme izmeu kvarova sustava.
z t
- srednje vrijeme u kvaru. (srednje vrijeme zastoja zbog odravanja, logistikih, administrativnih i drugih gubitaka).


32



Zahtjevi sustava
Mjerila uinkovitosti sustava

Infrastruktura odravanja i podrke
Uinkovitost (pouzdanost) mogunosti podrke
Reaktivno djelovanje logistike (vrijeme reakcije)
Uinkovitost potpore (troak po aktivnosti podrke)

Podrka nabavi
Uestalost zahtjeva za rezervnim dijelovima
Srednje vrijeme izmeu zamjene (MTBR)
Vrijeme obrade zahtjeva za rezervnim
dijelovima
Vrijeme pronalaska dijela na zalihama
Vjerojatnost uspjenosti sustava s rezervnim
dijelovima
Vjerojatnost dobavljivosti rezervnih dijelova
Razina skladitenja zaliha
Koeficijent obrtaja zaliha
Ekonomina koliina naruivanja (EOQ)
Prosjean troak jedne aktivnosti podrke
nabavi
Osoblje za odravanje i podrku
Broj osoba i stupanj kvalifikacije
Smanjenje broja zaposlenika (fluktuacija
zaposlenika)
Vrijeme rada odravanja/aktivnost
odravanja
Uestalost pogreaka osoblja tijekom
aktivnosti
Troak po osobi po organizaciji
Obuka i podrka obuci
Broj osoba na obuci u jednom vremenskom
razdoblju
Prosjean broj dana obuke po jednom
vremenskom razdoblju
Uestalost i trajanje obuke
Ulazno-izlazni imbenici koji utjeu na
program obuke
Podaci o obuci/Student
Oprema potrebna za jedan program obuke
Softver potreban za jedan program obuke
Troak po jednoj obuavanoj osobi

33
Oprema za testiranje, mjerenje, rukovanje i
podrku
Stupanj uporabe (razdoblje uporabe)
Vrijeme uporabe (vrijeme obrade ispitne
stanice)
Dostupnost opreme
Pouzdanost (MTBF, )
Odrivost (MTBM, prosjeno vrijeme
popravka, Mct, srednje vrijeme aktivnog
korektivnog odravanja, odn. prosjeno
vrijeme popravka, Mpt: prosjena vrijednost
trajanja preventivnog odravanja; MDT -
ukupno vrijeme stajanja zbog odravanja)
Uestalost umjeravanja opreme
Prosjean troak jednog testiranja
Prosjean troak jednog sata uporabe
Pakiranje, rukovanje, skladitenje i transport
Nain transporta, ruta transporta,
udaljenost, uestalost, vrijeme i troak
Potreban materijal za slanje jedne poiljke
Uestalost uporabe kontejnera
Stupanj iskoritenja transporta (pouzdanost)
Uestalost uspjene isporuke
Uestalost oteenja poiljke
Odravanje objekta
Broj obraenih dijelova/razdoblje
Vrijeme obrade dijela
Vrijeme obrtaja proizvoda (TAT)
Linija ekanja (duljina ekanja)
Koeficijent potronje materijala
Potronja komunalnih usluga/aktivnost
odravanja
Potronja komunalnih usluga/razdoblje
Troak/aktivnost odravanja
Raunalni izvori
Pouzdanost/odrivost softvera
Sloenost softvera (programski jezik/razina
koda)
Broj softverskih modula/elementi sustava
Troak po elementu softvera
Tehniki podaci/informacijski sustavi
Broj podatkovnih elemenata /sustav
Podatkovni format i kapacitet
Vrijeme pristupa podacima
Veliina baze podataka
Vrijeme obrade informacija
Vrijeme implementacije promjena
Slika 6. Odabrane tehnike mjere (performanse) za infrastrukturu podrke




34

1.4. DEFINIRANJE INTEGRALNE LOGISTIKE PODRKE

Integralna logistika podrka moe se opisati kao pravodobna i potpuna logistika.
Podrazumijeva cijeli niz aktivnosti koji se provode u tijeku ivotnog vijeka nekog
sustava, proizvoda ili usluge. Ako je integralna logistika podrka pravodobna i
potpuna dovest e do optimiziranja trokova i ostvarenja postavljenih poslovnih ciljeva,
slika 1.12.

Slika 1.12. Pozitivni uinci integralne logistike podrke

Adekvatnom primjenom "Integralne logistike podrke", moe se:
smanjiti neophodni struni nivo za eksploataciju, osnovno i tehniko odravanje;
osjetno poboljati kvalitetu, pouzdanost i spremnost sredstava uz istovremeno
smanjenje asortimana sastavnih dijelova, a time i rezervnih dijelova;
smanjiti trokove eksploatacije, odravanja i remonta;
olakati odravanje, time to su pristupani svi elementi koje treba kontrolirati u
toku procesa odravanja;
poveati konkurentnosti:

35
suvremeno poduzee ne moe se ponaati niti biti konkurentno kao izolirani sustav
Konkurentnost na temelju poznatih robnih marki i snanog reklamiranja mijenja se u
konkurentnost na temelju novih vrijednosti i logistike
Poduzee mora stvarati bolje i kvalitetnije proizvode/usluge i upravljati temeljnim
procesima bolje od konkurenata
Skraivanje tehnolokog ivotnog vijeka tj. vremena koje prethodi radom vijeku
proizvoda/usluge (unutar ivotnog vijeka) sve je vanije i moglo bi se nazvati logistika
brzog odgovora (Quick Response) ili JIT (Just in time) model

Slika 1.13. Dijagram toka procesa logistike potpore stvaranju usluge

36

Stvaranje logistike usluge vrlo je sloen proces koji zahtijeva paljivo projektiranje
svih nematerijalnih aktivnosti vezano uz ostvarivanje izvrenja usluge, polazei od
principa uinkovitosti i pravovaljanosti usluge. Dijagram toka koji opisuje proces
logistike potpore stvaranju usluge mogao bi izgledati kao na slici 1.13. (Izvor:
Bloomberg D. J.; LeMay S.; Hanna J. B.: Logistika, Mate, Zagreb, 2006., str. 59.). Stvarna,
odnosno fizika realizacija usluge usko je povezana s organizacijskim aktivnostima, to
znai da uslugu nije mogue realizirati bez dobre i kvalitetne logistike potpore.
Stoga je jako bitno da oblik budueg sustava i njegov razvoj bude u skladu sa naelima
integralne logistike:
Prikupljanje i obrada relevantnih i pravodobnih podataka i informacija sa svrhom
provedbe uspjene logistike potpore.
Logistiki procesi moraju uvijek biti usmjereni prema jasnim i jednoznanim
ciljevima: ostvarivanje primarne zadae i ciljeva glede odgovarajue logistike.
Pretpostavka stalnih unapreenja logistikih procesa je primjena novih
znanstvenih spoznaja, kreativan i inovacijski pristup u rjeavanju logistikih
zadaa i problema.
Skraivanje vremena otkaza kao i vremena razvoja (tehnoloki vijek) na nain
da logistiki procesi moraju biti provedeni u pravo vrijeme i na pravi nain (Just
in time) i na zahtijevanim razinama kvalitete.
Efektivnost logistike potpore - dobro definiran sustav upravljanja integralnom
logistikom mora osiguravati stalnu mogunost kvantitativne i kvalitativne
prosudbe i ocjene imbenika efektivnosti i trokova ivotnoga ciklusa poslovnog
sustava.
Unapreivanje interakcije integralne logistike i ostvarenja funkcije namjene
stalnim propitivanjem kvalitete (kakvoe) svih procesa, kako logistikih tako i
onih funkcionalnih. To dolazi do izraaja kod definiranja potreba sustava kao i
odnosa prema potrebama stvarnog korisnika u ranoj fazi oblikovanja, glede
svojstava, uspjenosti, i svih bitnih karakteristika sustava na integralnoj razini
(ukljuujui specifine zahtjeve za logistiku).

37
Jednostavnost je osnova za sve razina integralne logistike potpore i doprinosi
racionalnosti, ekonominosti, uinkovitosti i sigurnosti.
uspostavljanje strogog pristupa koji zahtjeva pregled, procjenu, i povrat
informacija. Da bi se osigurala logistika podrke koja je uinkovita u
cjelokupnom vijeku sustava.
Sigurnost odvijanja svih logistikih procesa mora se provoditi pod uvjetom
maksimalne sigurnosti osoblja, kao i zatite okoline.
Logistike sustave, procese i usluge karakteriziraju obiljeja koja se u znanstvenoj i
strunoj literaturi mogu sresti pod razliitim pojmovima, kao to su: karakteristike,
osobine, svojstva, parametri, performance, pokazatelji i slino.
Za sve navedene pojmove moe se rei da su sinonimi, nastali od razliitih autora
uglavnom kao rezultat tenje da se to preciznije pojasni predmet, problematika i
stajalite istraivanja i opisivanja.
Logistike performance su dio ukupnih performanci jedne kompanije ili sustava, a
pokazatelji logistikog djelovanja (Logistics performance indicators) analiziraju utjecaj
logistike na njihove ciljeve, strategije i vizije.
Pokazatelji logistikog djelovanja omoguuju tono praenje odreenih postupaka i
procesa, njihovo vrednovanje, ureivanje i povezivanje sa drugim procesima i
aktivnostima u logistikom lancu.
Za opisivanje kompleksne strukture logistikih sustava potrebno je odabrati kljune
pokazatelje logistikog djelovanja te za njih definirati efikasan nain mjerenja i
praenja.
Potrebni podaci i parametri utvruju se po pojedinim logistikim procesima i
aktivnostima, ali ni u kom sluaju ne predstavljaju parcijalne i pojedinane informacije,
ve u korelaciji s drugim parametrima ine jedinstvene baze pokazatelja logistikog
djelovanja.
Ponekad je u velikim sustavima potrebno napraviti dekompoziciju (slika 1.14.)
logistikog lanca da bi se dolo do logistikih procesa i aktivnosti i tako stvorili
uvjeti/preduvjeti za uspjenu identifikaciju i mjerenje pokazatelja logistike
uspjenosti po razliitim procesima i aktivnostima (dimenzijama). U tom sluaju
moemo izvesti mjerenje uspjenosti referentnih objekata koje svrstavamo u tri grupe:
a) komponenta,
b) proces,
c) segment logistike

38
Stupanj uspjenosti tada definiramo kao broj ispravnih (prihvaenih) stavki podijeljen s
ukupnim brojem stavki. Nii stupanj uspjenosti ukazuje na nedostatnu kvalitetu i
generira troak proputene dobiti.


Slika 1.14. Dekompoziciju logistikog lanca i mjerenje pokazatelja logistike uspjenosti



1.4.1. POTREBA ZA LOGISTIKIM INENJERINGOM

Iskustvo i istraivanja pokazuju da se sloenost i trokovi sustava u cjelini stalno
poveavaju uvoenjem novih tehnologija, kao odgovor stalnom mijenjanju potreba,
zatim poveanje vanjskih drutvenih i politikih pritisaka povezanih s zatitom okolia,
potrebe za smanjenjem vremena razvoja i isporuke novog sustava za korisnika, te
zahtjev za produljenje ivotnog vijeka sustava u pogonu, predstavlja veliki izazov.
Takoer mnogi sustavi u upotrebi ne odgovaraju potrebama korisnika niti su
ekonomini u smislu podrke i poslovanja, u vremenu kada su raspoloivi resursi sve
manji, a konkurentnost stalno raste.
U rjeavanju ekonomskih problema i pomanjkanja uoljivosti ukupnih trokova koristi
se ledeni brijeg. Za mnoge sustave, trokovi su povezani sa razvojem i oblikovanjem,
konstruiranjem, poetnom nabavom i instalacijom glavne opreme, proizvodnjom i
LP p
3

LP p
1

LP a
2

LP
LP p
n

LP p
2

LP a
3

LP a
1



Mjerenje pokazatelja logistike
uspjenosti po procesima i
aktivnostima

39
drugim elementima koji su djelomino poznati, a na osnovu tih trokova su se u
poetku najee donosile odluke. Meutim trokovi su povezani sa koritenjem i
odravanjem, te podrkom za sustav kroz njegov planirani ivotni vijek, to nosi dodatne
trokove koji su nevidljivi. U biti takvo razmatranje bilo je relativno uspjeno u
rjeavanju kratkoronih trokova ali nedovoljno uinkovito gledajui dugorono. U isto
vrijeme, prisutan je da se veliki postotak trokova, cjelokupnog ivotnog vijeka
promatranog sustava. Trokovi povezani s odravanje iznose kod nekih sustava i do
75%. Kada se razmatraju uzrono-posljedine veze, esto se nalazi znaajan dio ovih
trokova koji proizlaze iz posljedica donoenja odluka u ranim fazama planiranja i
razvoja.
Odluke koje se donose na osnovu odabira tehnologija i materijala, oblikovanja
proizvodnog procesa, ambalane opreme, performansi manualizacije u odnosu na
automatizaciju, oblik opreme za odravanje i podrku i sl. imaju veliki utjecaj na
smanjenje trokova odnosno na trokove ivotnog vijeka. Osim toga, krajnje odravanje
i infrastruktura za odabrani sustav tijekom svog razdoblja koritenja moe znaajno
utjecati na ukupnu trokovnu isplativost sustava. Iako se poboljanja, kako bi se
smanjili trokovi, mogu pokrenuti u bilo kojoj fazi, vidi se da najvei utjecaj na
trokove ivotnog vijeka (odravanje i podrka) moe se ostvariti kroz najranije faze
ustroja i razvoja sustava. Drugim rijeima, logistika i nain podrke moraju biti
svojstveni unutar ranog razvoja i ustroja sustava ako se eli osigurati ekonominost.

40

Slika 1.15. Ledeni brijeg integralne logistike podrke

esto, logistika se smatrala posljedicom, a aktivnosti vezane uz logistiku podrku tj.
logistiku nisu bile prihvaene kao nune i prepoznate kao razina upravljanja. Iskustvo
je pokazalo da je to u praksi vrlo tetno, a rezultiralo je poveanjem trokova.
Posljedice ne uvoenja logistike podrke kod planiranja sustava u ranoj fazi (razvoja i
nastajanja sustava) prikazane su na slici 9. Slika 1.16. prikazuje grubu usporedbu
uinaka u ranoj fazi planiranja ivotnog vijeka u odnosu na podrku u kasnijoj fazi.


41

Slika 1.16. Posljedice neuvoenja podrke od poetka

Ukupno gledajui, logistika se mora podrazumijevati kao integralni dio procesa
upravljanja. Tonije, logistiko upravljanje moe ukljuivati sljedee aktivnosti:
1. Zahtjevi za podrkom u sustavu (kao dio zahtjeva za analizu zadataka kod
logistikog upravljanja).
2. Razvoj kriterija kao ulaz za oblikovanje, ne samo povezanih zadataka u sustavu
nego i cjelokupne infrastrukture (ulaz u dizajniranje i podaci o nabavi).
3. Tijek procjene alternativnih postavki oblikovanja sustava kroz studije,
optimizaciju, i pregled dizajniranja (npr. dnevno oblikovanje zadataka koji se
odnose na podrku u sustavu).
4. Odreivanje zahtjeva resursa za podrku na temelju prikazanih elemenata (npr.
broj osoblja i izobrazba, rezervni dijelovi, oprema za testiranje, pogoni,
transport, podaci, broj raunala)
5. Tijek procjene ukupne infrastrukture s ciljem stalnog napretka i razvoja kroz
ponavljajue procese mjerenja, procjenjivanja, preporuka (npr. prikupljanja
podataka, sposobnost unaprjeenja procesa).
Iako logistika obuhvaa dodatne funkcije (npr. nabavu, protok materijala,
transport, distribuciju), naglasak mora biti na oblike podrke (dio ledenog brijega ispod
razine vode).

42
1.4.2. ELEMENTI LOGISTIKE PODRKE

Logistika podrka smatra se zbirom svih razmatranja potrebnih da se osigura
efektivna i ekonomina podrka sustavu kroz njegov programirani ivotni vijek. To je
integralni dio svih aspekata sustava: planiranje, projektiranje i razvoja, ispitivanje i
ocjena, proizvodnja i/ili konstrukcija, eksploatacija i otpis.
Elementi logistike podrke moraju biti razvijeni na integralnoj osnovi sa svima drugim
segmentima sustava kako slijedi.
Planiranje odravanja - ukljuuje sva planiranja i analize vezane sa zahtjevima
sveukupne podrke sustava kroz njegov ivotni vijek. Planiranje odravanja
integrira razne elemente tehnikog osiguranja (tj. ureaja za ispitivanje i
podrku, rezervne dijelove, i dr.) osigurava kompatibilnost sa elementima
primarnih ureaja, sa svim drugim aspektima sustava projektiranja, razvoja,
ispitivanja i ocjene, proizvodnje i eksploatacije. Planiranje odravanja se
ispunjava kroz definiciju koncepcije odravanja, izvravanja analize logistike
podrke tijekom razvoja i proizvodnje, snabdijevanjem i ocjenom sposobnosti
sveukupnog osiguranja u eksploataciji sa potrebnom povratnom spregom za
korektivne akcije i modifikacije. Rano planiranje odravanja olakava
razmatranje potrebnog tehniko osiguranja u procesu projektiranja sustava.
Osiguranje snabdijevanja - ukljuuje sve sastavne dijelove (jedinice, sklopove,
module i sl.), dijelove za opravku, potrone i specijalne materijale i
odgovarajue zalihe potrebne za podrku: primarnih ureaja za izvrenje misije,
softvera, ureaja za ispitivanje i podrku, ureaja za transport i rukovanje
(manipulaciju), ureaja za obuku, postrojenja. Osiguranje snabdijevanja
obuhvaa dokumentaciju za snabdijevanje, funkcije nabavke, radionice,
distribuciju materijala i osoba u vezi sa nabavkom i odravanjem zaliha
rezervnih dijelova na svim nivoima podrke. Razmatranja ukljuuju svaki nivo
odravanja i geografsku lokaciju gdje se rasporeuju skladita sastavnih dijelova
i dijelova za opravku; intenzitete zahtijeva rezervi i nivoe zaliha, rastojanja
izmeu skladita; vremena periodinog snabdijevanja; i metode distribucije
materijala.

43
Ureaji za
ispitivanje i podrku - ukljuuju sve alate, ureaje za dijagnostiku i ispitivanje,
metodologiju i kalibraciju i ureaje za manipulaciju potrebne za korektivne i
preventivne akcije odravanja u vezi sa sustavom ili proizvodom. Zahtjevi za
ureaje za ispitivanje i podrku moraju biti definirani za svaki nivo odravanja, a
posebno tipovi primarnih ili sekundarnih standarda.
Transport i rukovanje - ukljuuje sva specijalna snabdijevanja, kontejnere, i
snabdijevanja potrebna za podrku pakiranja, ouvanja, skladitenja, rukovanja
i/ili transporta primarnih ureaja, ureaja za ispitivanje i podrku, sastavnih
dijelova i dijelova za opravku, osoblja, tehnikih podataka i mobilnih postrojenja.
Ova kategorija u osnovi pokriva poetnu distribuciju proizvoda i transport lica i
materijala za potrebe odravanja.
Osoblje i obuka - osobe potrebne za rad instalacija, ispitivanje, operativni rad,
rukovanje i odravanje sustava i pridruenih ureaja za ispitivanje i podrku,
ukljuene su u ovu kategoriju. Razmatra se posebno osoblje za operativni rad i
za odravanje, njihov broj i strunost. Obuka se vri u ovisnosti od sustava.
Postrojenja - obuhvaaju sva postrojenja za podrku potrebna za izvravanje
funkcija odravanja na svakom nivou. Pogoni, zgrade, radionice, laboratoriji i
specijalna skladita moraju se razmatrati. Temeljni ureaji i pogoni (grijanje,
energetika, veze i sl.) se u opem sluaju ukljuuju kao dio postrojenja.
Dokumentacija i informatika - postupci ispitivanja, instrukcije za rad i
odravanje , procedure inspekcije , postupci za generalni remont, instrukcije za
modifikaciju, informacije o postrojenjima, crtei i specifikacije koje su potrebne
za rad i odravanje sustava su ukljueni u ovu kategoriju. Ovi podaci se odnose
ne samo na primarne ureaje ve i svu ostalu podrku (ureaji za ispitivanje,
ureaji za transport, ureaji za obuku i postrojenja).
Softver - aspekt podrke referira se na sve programe za raunala, kasete sa
uvjetima nadgledanja i dijagnostike i slino, potrebne za izvravanje funkcije
odravanja i snabdijevanja.



44
Upravljanje kvalitetom je u direktnoj vezi sa integralnom logistikom podrkom i moe
se opisati kao optimalni pristup upravljanju koji se bavi kvalitetom sustava/proizvoda
za vrijeme svih faza ivotnog vijeka i na svakom nivou cjelokupnog sustava u
hijerarhiji. Prua pred-injeninu orijentaciju prema kvaliteti i fokusira se na dizajn
sustava, razvojne aktivnosti kao i na proizvodnju, montau, konstrukciju, odravanje,
podrku i povezane aktivnosti. Ukupno upravljanje kvalitetom podrazumijeva
ujedinjenje svih aktivnosti (mehanizme), povezujui ih s ljudskim sposobnostima,
proizvodnjom i podrkom. Neke specifine karakteristike ukupnog upravljanja
kvalitetom su:
1. Zadovoljstvo korisnika kao glavni cilj, u odnosu na praksu ostvarivanja plana
sa to je mogue manje angamana da bi se ostvarili minimalni zahtjevi
korisnika.
2. Stalnog poboljavanje procesa: inenjeringa, proizvodnje, odravanja i
podrke. Svrha je traiti svakodnevno poboljanje, u usporedbi s esto
nametnutom u zadnji as jednokratnom tendencijom radi usklaivanja s
potrebama nekog standarda ili programa (japanskoj verziji ovog pristupa,
<Kaizen>, raste popularnost).
3. U kontekstu stavka 2., pojedinano razumijevanje procesa, karakteristika
sustava, uinaka varijacija, primjena procesa, kontrolnih metoda, itd., od
strane zaposlenika je potrebno da bi oni mogli biti suradnici bliski stalnom
poboljanju i promjenama.
4. Ukupno upravljanje kvalitetom naglaava potpuni organizacijski pristup,
ukljuujui svaku grupu u organizaciji, a ne samo odjel kontrole kvalitete.
5. Pojedinani zaposlenici su motivirani iznutra i prepoznati su kao glavni
suradnici u dostizanju ciljeva ukupnog upravljanja kvalitetom.
Kao dio poetnog dizajna sustava i razvojnog napora, mora se razmotriti i:
(1) dizajn procesa koji e se koristiti za proizvodnju sustava (npr. proizvodnja
komponenti) i
(2) dizajn sposobnosti podrke koja e se koristiti za snabdijevanje i podrku
tom sustava u smislu stalnog odravanja.

45



2. POUZDANOST

Posljedice promjene kvalitete svakog proizvoda izazivaju smanjenje funkcija i trai odreene
postupke za izbjegavanje otkaza i velikih gubitaka. Pouzdanost je znanstvena disciplina koja se
bavi sprjeavanjem ogromnih materijalnih gubitaka i usporavanja tehnolokog napretka u
mnogim okolnostima i granicama tehnike. Poznavanjem pouzdanosti i ovladavanjem znanja iz
ove znanstvene discipline, otkrie se koliko ima efikasnih metoda ija primjena osigurava
najekonominije troenje materijala, vremena i novca uz postizanje najveih efekata.

U normalnom ivotu svjedoci smo mnogobrojnih tehnolokih dostignua, koja donose mnogo
novih proizvoda to nam ini ivot lakim i udobnijim. Udobnost i lakoa ivljenja zavisi od tih
proizvoda odnosno od njihove ispravnosti i funkcioniranja. Kod nabave nekog pomagala, skupe
naprave prvo se pitamo koliko se taj ureaj kvari, koliko moe raditi bez popravka, koliko je taj
ureaj pouzdan. Svjedoci smo da se izrauju rang liste raznih proizvoaa za pouzdanost
odreenog proizvoda. esto i cijena nabave nije odluujua nego elja da se izbjegnu otkazi i
pratei efekti otkaza i skupi popravci koje emo morati izvriti. Nepouzdanost rezultira veim
trokovima, izgubljenim vremenom i nepovoljnim psiholokim efektima. Cijena nepouzdanosti
ne predstavlja samo cijenu proizvoda koji je otkazao ve uzima u obzir i pratee efekte koji su
nastali radi otkaza. Otkaz elektronskog sklopa u vozilu prouzrokuje troak jednog tog sklopa i
trokove zamjene, ali otkaz jednog elektronskog sklopa u zrakoplovu, raketi dovodi u pitanje
izvrenje zadatka te rakete to znai ogromne materijalne gubitke.

















46
2.1 TEORIJSKE OSNOVE POUZDANOSTI

2.1.1 Pojam pouzdanosti

Ope prihvaena definicija pouzdanosti je:
Pouzdanost je vjerojatnost na odreenom nivou povjerenja, da e sustav uspjeno obaviti
zahtijevanu funkciju za koju je namijenjen, bez otkaza, i unutar granica dozvoljenih
odstupanja, u projektnom ili zadanom vremenu trajanja i zadanim uvjetima okoline tj. kada
se koristi na propisani nain i pod specificiranim nivoima optereenja.

Pouzdanost u svojoj definiciji ima etiri osnovna elementa:
1. nivo povjerenja,
2. zahtijevana funkcija, funkcija namjene,
3. zadani uvjeti,
4. tijek zadanog perioda vremena

Nivo povjerenja zbog odstupanja procjene pouzdanosti od stvarne vrijednosti uvodi se pojam
nivo povjerenja. To je vjerojatnost da je neki parametar u granicama dozvoljenih odstupanja, u
nekom intervalu. Ako se kae da je pouzdanost nekog sustava 0,9 na nivou povjerenja 95% to
znai da postoji rizik od 5%.

Zahtijevana funkcija namjenska funkcija ukljuuje u sebi ne samo vrijeme rada ve i
definiciju otkaza. Otkazi mogu biti:
katastrofalni (kada sustav iznenada otkae)
povremeni (koji se javljaju s vremena na vrijeme i nestanu)
promjenljivi (kada sustav radi as ispod a as iznad dozvoljenih granica)

Sami otkaz moe se dobro pokazati na tzv. krivulji ivota.


Slika 1. Krivulja ivota

47
Prvi period je period tz. "djejih bolesti" on moe biti uzrokom greaka u proizvodnji, propusta
kontrole, oteenja u transportu isl. Ovi otkazi mogu se smanjiti i gotovo izbjei ako se poslije
proizvodnje obavi jedno prethodno putanje u rad.

Drugi period je period "konstantnog" intenziteta otkaza. Ovdje su otkazi sluajni. Obino se
opisuju Eksponencijalnom distribucijom.

Trei period je period "istroenja". Ovdje dolazi do otkaza uslijed starosti sustava. Preventivne
intervencije su ovdje najdjelotvornije, ali to zahtjeva dobro poznavanje ovog perioda.

Zadano vrijeme trajanja je suprotno proporcionalno pouzdanosti. To je vremenski period za
koji se eli zahtijevani rad. Ako je to vrijeme krae tada se zadrava visoka pouzdanost.

Zadani uvjeti okoline imaju veliki utjecaj na vrijednost pouzdanosti. To su mehaniki,
elektriki, termiki, i sl. uvjeti koji rezultiraju vibracijama, udarima, vlagom, temperaturom.
Ako sustav radi stalno pod ovakvim poveanim optereenjem vijek trajanja se smanjuje a
intenzitet otkaza poveava.





2.1.2 Funkcija pouzdanosti intenziteta otkaza i gustoe otkaza

Sama pouzdanost dana u definiciji sa svojim parametrima moe se matematiki definirati kao
vjerojatnost da e vrijeme rada bez otkaza (T) biti vee od odreenog vremena t.

Tada se moe pisati:

R(t) =P (T >t) (1)

Gdje je R(t) funkcija pouzdanosti. Pouzdanost je vjerojatnost, znai broj izmeu 0 i 1.

R(t) =1 F (t) (2)

Gdje je F(t) funkcija distribucije vjerojatnosti otkaza. Funkcija F(t) moe se nazvati funkcijom
nepouzdanosti.

Funkcija gustoe otkaza f(t) je gustoa vjerojatnosti bez otkaznog rada sustava do prvog otkaza.


dt
t dF
t f
) (
) ( = (3)

Uvrtavanjem izraza, F(t) = 1 R(t) u (3) dobije se:


48

dt
t dR
t f
) (
) ( = (4)

Takoer je:

= =
t
dt t f t F t R
0
) ( ) ( ) ( 1
(5)

Znai ako se zna funkcija gustoe otkaza f(t) tada se moe se odrediti pouzdanost u funkciji od
vremena t .

= =
t
t
dt t f dt t f t R
0
) ( ) ( 1 ) ( (6)

Odnos funkcije pouzdanosti i vjerojatnosti otkaza prikazani su na slici 1., a njihov odnos s
frekvencijom otkaza (sa eksponencijalnom distribucijom) dan je na slici 2.



Slika 1. Odnos izmeu funkcije pouzdanosti i vjerojatnosti otkaza




49

Slika 2. Odnos funkcije pouzdanosti, nepouzdanosti i gustoe otkaza


Ako imamo n elementa ili sklopova koje istovremeno ispitujemo tada poslije nekog vremena t
imati emo n
1
broj sklopova elementa koji nisu otkazali i n
2
= n - n
1
broj elementa koji su
otkazali.

U bilo kojem trenutku tijekom ovog ispitivanja moe se odrediti pouzdanost.

) ( ) (
) ( ) (
) (
2 1
1 1
t n t n
t n
n
t n
t R
+
= = (7)

Oito je da e biti sve vie elementa koji otkazuju ako je vrijeme t ispitivanja vee. Otkaza e
biti sve vie, a pouzdanost e biti sve manja.

Iz jednadba (7) moe se dobiti izraz:


n
t n
t R
) (
1 ) (
2
= (8)

Poto je: ) ( ) (
2 1
t n n t n =

Diferenciranjem lijeve i desne strane jednadbe (8) dobije se:

dt
n
t n
d
dt
t dR
(

=
) (
1
) (
2



dt
t dn
n dt
t dR ) ( 1 ) (
2
= (9)

Broj elemenata n je konstantna veliina pa je :

50


dt
dn
dt
t dR
n
2
) (
= (10)

Dijeljenjem jednadbi s n1(t) slijedi:

dt
t dn
t n dt
t dR
t n
n ) (
) (
1 ) (
) (
2
1 1
= (11)

Iz jednadbe (7) i (11) slijedi da je:


dt
t dn
t n dt
t dR
t R
) (
) (
1 ) (
) (
1
2
1
= (12)


Lijeva i desna strana su izrazi za funkciju intenziteta otkaza ) (t ,
pa je:

dt
t dR
t R
t
) (
) (
1
) ( = (13)

Poto je R(0)=1 i integracijom jednadbe (12) dobije se:


=
t R
t dR
t R
dt t
0 1
) (
) (
1
) (

=
t
dt t t R
0
) ( ) ( ln

=

t
dt t
e t R
0
) (
) (

(14)

Izrazom (14) funkcija pouzdanosti dana je s funkcijom intenziteta otkaza.

Koritenjem izraza (4) i (13) dobije se:


) (
) (
) (
t R
t f
t =
(15)


Funkcija intenziteta otkaza pokazuje promjenu intenziteta otkaza tijekom ivotnog vijeka
sustava. U tome je njezin znaaj.



51
Tablica 1. Funkcijske veze izmeu pokazatelja pouzdanosti.


Funkcija

R(t)

F(t)

f(t)

(t)

R(t)

-

1-R(t)

dt
t dR ) (


dt
t dR
t R
) (
) (
1


F(t)

1-F(t)

-

dt
t dF ) (


dt
t dF
t F
) (
) ( 1
1

f(t)

t
dt t f ) (

0
) ( dt t f



-

t
dt t f
t f
) (
) (


(t)

t
e
dt t
0
) (

t
e
dt t
0
1
) (

t
dt t
e t
0
) (
) (

-



2.1.3 Srednje vrijeme izmeu otkaza


Sustav koji se odrava (popravlja) je povoljniji sustav, ima srednje vrijeme izmeu otkaza
MTBF (MeanTimeBetweenFailure). Pretpostavka je da popravljeni sustav ima intenzitet
otkaza isto kao novi sustav.

Srednje vrijeme izmeu otkaza ili oekivano vrijeme bez otkaznog rada dano je izrazom:

= =
0
) ( ) ( dt t f t T E m (16)
Gdje je T sluajna varijabla koja oznaava vrijeme pojave otkaza poto je:
dt
t dR
t f
) (
) ( = ,
slijedi da je:

+ = =
0
0
0
) ( ) ( ) ( ) ( dt t R t R t t dR t T E
I II

Izraz I za t=0 poprima vrijednost 0, a za t= poprima vrijednost takoer 0, pa je:

=
0
) ( ) ( dt t R T E

(17)

52

=
0
) ( dt t R m


Promotrimo li n sustav, koji imaju i vremena otkaza t1,t2,.,tn tada je:

=
=
+ + +
=
n
i
i
n
t
n n
t t t
MTBF
1
2 1
1 ...
(18)


Sustavi koji se ne mogu popraviti, nepopravljivi sustavi, govori se o srednjem vremenu do
prvog otkaza, do drugog, do treeg, odnosno o srednjem vremenu do otkaza MTTF
(MeanTimeToFailure).

Srednje vrijeme popravka MTTR (MeanTimeToRepair) koristi se za izraavanje
intenziteta popravaka , te je:


MTTR
1
=
(19)





2.2 Osnovne funkcije distribucije koritene u teoriji pouzdanosti


Ovdje e se prikazati funkcije gustoe otkaza koje se koriste kod opisivanja pouzdanosti i
intenziteta otkaza. Funkciji pouzdanosti odgovara samo odreeno funkcija otkaza. Takoer,
uvijek e se prikazivati i oekivano vrijeme bez otkaznog rada.


2.2.1 Eksponencijalna distribucija

Eksponencijalna distribucija mnogo se koristi kao matematiki model za aproksimaciju perioda
"konstantnog" intenziteta otkaza.

Kod eksponencijalne distribucije funkcija gustoe otkaza je:


t
e t f

= ) (
, 0 t , t>0 (20)


53


Slika 3. Eksponencijalna distribucija


Kod eksponencijalne distribucije je parametar.

Funkcija pouzdanosti iznosi:
dt e t F t R
t
t

= =

) ( 1 ) ( (21)

Odnosno


t
e t R

= ) (
(22)

Funkcija intenziteta otkaza iznosi:

= = =

t
t
e
e
t R
t f
t
) (
) (
) (
(23)


Vidljivo je da funkcija intenziteta otkaza ne zavisi od vremena ve je konstanta (slika 4).


54

Slika 4. Funkcija intenziteta otkaza


Srednje vrijeme do otkaza odnosno oekivano vrijeme bez otkaznog rada moe se izraziti:

dt e dt t R m t E
t

= = =
0 0
) ( ) (

1
) ( = = m t E (24)


Na slici 5 prikazana je funkcija pouzdanosti.



Slika 5. Funkcija pouzdanosti za eksponencijalnu distribuciju



55
2.2.2 Normalna distribucija

Normalna distribucija predstavlja dobar model kad sustav gdje dolazi do postepenog istroenja.
To su sustavi s izraenim procesom starenja.

Izraz za funkciju gustoe otkaza glasi:


2
2
1
2
1
) (
|
.
|

\
|

t
e t f
, 0 t , >0.6>0 (25)

Gdje je:
standardna devijacija,
t vrijeme otkaza,
srednja vrijednost

Funkcija pouzdanosti R(t) ne moe se dobiti interpretiranjem izraza (25). Iz tog razloga uvodi
se :

=
t
Z (26)

Uvoenjem standardizirane normalne distribucije:


dz
dt t f ) (
= (27)

Slijedi da je (ako se derivira f(t))

dt
dz = (28)

Uvrtavanjem (28) u (27) slijedi:
) ( . ) ( t f Z = (29)

Tada standardizirana normalna distribucija glasi:


2
2
2
1
2
1
) (

= e z

, <z < (30)

i
dz e dz z z F
z
z

= =
2
2
1
2
1
) ( ) (

(31)

Na slici 6. prikazana je normalna distribucija.

56

Slika 6. Normalna distribucija


Funkcija pouzdanosti moe se prikazati kod:

=
z
dz z t R ) ( ) ( (32)
odnosno

= =
z
z F dz z t R ) ( 1 ) ( 1 ) (
to je prikazano na slici 7.


Slika 7. Funkcija pouzdanosti za normalnu distribuciju

Funkcija intenziteta otkaza dobije se iz:


) (
) (
) (
) (
) (
t R
z
t R
t f
t

= = (33)

a prikazano je na slici 8.

57

Slika 8. Funkcija intenziteta otkaza za normalnu distribuciju


Matematiko oekivanje:
E(T)= (34)




2.2.3 Longnormalna distribucija

Longnormalna distribucija ima veliku primjenu kod odravanja i popravka sustava, gdje se
vremena dosta mijenjaju. Ova distribucija dobro oponaa otkaze uslijed zamora materijala. Ako
kod normalne distribucije definiramo varijablu t kao ln t dobivamo longnormalnu distribuciju.

Funkcija gustoe otkaza longnormalne distribucije je:



2
ln
2
1
2
1
) (
|
.
|

\
|

=



t
e
t
t f
, t >0 . >0 , >0 (35)


Longnormalna distribucija prikazana je na slici 9.


58

Slika 9. Longnormalna distribucija

Funkcija pouzdanosti iznosi:

|
.
|

\
|

= =
t
t
dt e
t
t F t R
0
ln
2
1
2
2
1
1 ) ( 1 ) (



(36)

a oblik je prikazan na slici 10.

Ako se stavi da je:

=
t
z
ln
(37)
tada je:

=
z
dz z t R ) ( 1 ) ( (38)
Derivacijom jednadbe (37) slijedi da je:

t
dt
dz = (39)
Poto je :
dt t f dz z ) ( ) ( = (40)


dobije se uvrtavanjem (39) u (40):

t
z
t f
) (
) ( = (41)

Funkcija intenziteta otkaza glasi:

) (
) (
) (
) (
) (
t R t
z
t R
t f
t

= = (42)
a ima oblik prikazan na slici 11.

59


Slika 10. Funkcija pouzdanosti za longnormalnu distribuciju



Slika 11. Funkcija intenziteta otkaza za longnormalnu distribuciju



Oekivano vrijeme bezotkaznog rada iznosi:


2
2
1
) (
+
= e t E
(43)






60
2.2.4 Weibull-ova distribucija

Weibullova distribucija koristi se kod prikaza eksperimentalnih rezultata. Mnogi oblici otkaza
mogu se ovom distribucijom dobro aproksimirati. S njom se mogu opisati rastue i padajue
funkcije intenziteta otkaza, to nije sluaj s eksponencijalnom distribucijom.

Funkcija gustoe otkaza ima oblik:

|
|
.
|

\
|

|
|
.
|

\
|
=
t
e
t
t f
1
) (
, 0 t , 0 > , 0 > (44)

gdje je:
parametar oblika,
parametar mjere,
parametar poloaja,
t vrijeme otkaza


Weibullova distribucija kod odreenih vrijednosti svojih parametara prelazi u neke druge
distribucije. Oblik f(t) mijenja se s vrijednostima parametara.
Na slici 12. prikazana je funkcija gustoe otkaza za :


a) =0,5; =0; =konst.; i b) =3; =0; =konst.


Slika 12. Weibull-ova distribucija




61
Funkcija pouzdanosti glasi :

|
|
.
|

\
|

=
t
e t R ) (
(45)

a na slici 13 prikazan je njezin oblik.



Slika 13. Funkcija pouzdanosti za Weibullovu distribuciju

a) =0,5 , =0 , =konst.
b) =3,0 , =0 , =konst.


Funkcija intenziteta otkaza biti e:

1
) (
) (
) (

|
|
.
|

\
|
= =

t
t R
t f
t (46)


Oblik funkcije (t) prikazan je na slici 14.


62


Slika 14. Funkcija intenziteta otkaza za Weibullovu distribuciju

a) =0,5 , =0 , =konst.
b) =3,0 , =0 , =konst.
c) =1,0 , =0 , =konst.


Vidljivo je sa slike 14 da je intenzitet otkaza rastua funkcija ako je a)>1 a opadajua ako je
b)0<<1. Za vrijednost c) =1 funkcija intenziteta otkaza jednaka je eksponencijalnoj
distribuciji i ne zavisi od vremena.


Oekivano vrijeme bez otkaznog rada ima oblik:

|
|
.
|

\
|
+ + = 1
1
) (

T E (47)
Ovdje je
|
|
.
|

\
|
+ 1
1

tj. x = +1
1

, (x) gama funkcija od x.

2.2.5 Gama distribucija

Gama distribucija koristi se za opisivanje vanih vrsta otkaza.
Funkcija gustoe otkaza gama distribucije je:


( )

|
|
.
|

\
|

=
t
e
t
t f
1
1
) ( , t , =0, >0 (48)


63
Gdje je:
t vrijeme otkaza
parametar poloaja
parametar oblika
parametar mjere
() gama funkcija

Na slici 15. prikazana je funkcija gustoe otkaza.


Slika 15. Gama distribucija

a) =0,5 , =0 , =konst.
b) =3,0 , =0 , =konst.


Funkcija pouzdanosti:

( )

|
|
.
|

\
|

=
t
t
dt e
t
t R

1
1
1 ) (
(49)

Integral se moe prikazati u obliku:

|
|
.
|

\
|
=
1
0
!
1
) (

K
t k
e
t
k
t R
(50)


Kada je cijeli broj (slika 16).


64

Slika 16. Funkcija pouzdanosti za distribuciju

a) =1 , =0 , =konst.
b) =3 , =0 , =konst.


Funkcija intenziteta otkaza glasi:

|
|
.
|

\
|
|
|
.
|

\
|

= =
1
0
1
!
1
) (
1
) (
) (
) (

K
t k
t
e
t
K
e
t
t R
t f
t
(51)


U sluaju kada je cijeli broj () je:

()=( 1)! (52)



65

Slika 17. Funkcija intenziteta otkaza za - distribuciju




Oekivano vrijeme bez otkaznog rada izraava se iz izraza:


E(T) = + (53)






66
Tablica 2. Prikaz glavnih distribucija upotrebljavanih u teoriji pouzdanosti.


Naziv

Funkcija gustoe
otkaza f(t)

Funkcija pouzdanosti
R(t)

Funkcija intenziteta
otkaza (t)

N
O
R
M
A
L
N
A

d
i
s
t
r
i
b
u
c
i
j
a








L
O
G
N
O
R
M
A
L
N
A

d
i
s
t
r
i
b
u
c
i
j
a








E
K
S
P
O
N
E
N
C
I
J
A
L
N
A

d
i
s
t
r
i
b
u
c
i
j
a








W
E
I
B
U
L
L
O
V
A

d
i
s
t
r
i
b
u
c
i
j
a







G
A
M
A

d
i
s
t
r
i
b
u
c
i
j
a














67
2.2.6 Binomna distribucija

Kod binomne distribucije sluajna varijabla (vrijeme) je diskretna veliina. Funkcija gustoe
vjerojatnosti glasi:


( ) ( )
x n
x n
x
p p x f

= 1 ) (
, x =0,1,.,n (54)
Gdje je:

( )
( ) ! !
!
x x n
n
n
x

=




Slika 18. Binomna distribucija




2.2.7 Poasonova distribucija


Poasonova distribucija isto je diskretna distribucija s funkcijom gustoe.

!
) (
x
e
x f
x x
=

, x=0,1,2
je parametar koji oznaava ( > 0) najvjerojatniji broj otkaza.





68
2.3 Funkcija intenziteta otkaza i vijek trajanja sustava

Tijekom rada nekog sustava tj. njegovog ivotnog vijeka javlja se odreeni broj otkaza. Analiza
stanja kada je sustav u otkazu pokazuju da se funkcija gustoe otkaza znatno razlikuju. To je
rezultat razliitih uzroka otkaza. U ivotnom vijeku sustava obino se javljaju tri osnovne vrste
otkaza. (I) Ugraene greke obino su uzrok otkaza na poetku koritenja nekog sustava. To su
greke koje se mogu pripisati propustima u proizvodnji. Funkcija gustoe tada ima oblik
opadajua funkcije (slika )


Slika 19. Funkcija gustoe otkaza kos ugraenih greaka


Kasnije ove rane otkaze zamjenjuju (II)sluajni otkazi. Njihova pojava ne moe se predvidjeti.
Funkcija gustoe otkaza tada ima oblik konstante, ni rastue ni opadajue funkcije. (slika20)


Slika 20. Funkcija gustoe otkaza sluajnih greaka


69
Starenjem sustava (III) dolazi do otkaza koji su rezultat istroenja, zamora materijala, pojave
korozije i slinim uzrocima. Tada dolazi u sustavu do starosnih greaka. Oblik f(t) z a ovu
pojavu otkaza prikazan je na slici 21.



Slika 21. Funkcija gustoe otkaza starosnih greaka


Rezultirajua krivulja funkcije gustoe ima oblik kako je prikazano na slici 22.


Slika 22 Opi oblik funkcije gustoe distribucije


Prvi period za vremenski interval od 0 t1 predstavlja podruje estih otkaza. Ovi otkazi
javljaju se uslijed ugraenih greaka u procesu projektiranja i proizvodnje. To su poetne

70
slabosti sustava. Izrazimo li za ovaj period funkciju gustoe otkaza s pomou funkcije
intenziteta otkaza (tablica 1) i (15)

=

t
dt t
e t t f
0
) (
) ( ) (

, 0 t (55)


U ovom periodu (t) je opadajua funkcija i moe se aproksimirati pravcem i tada je



Slika 23. Funkcija intenziteta otkaza za I period


At a t = ) ( ,
1
0 t t (56)

Gdje je:
a konstanta vea od nule,
A koeficijent pravca

Tada se moe pisati da je:


( )

=

t
dt At a
At a t f
0
) (
) (



( )
|
|
.
|

\
|

=
2
2
At
at
e At a
,
1
0 t t (57)

Funkcija pouzdanosti tada je iz (14):


|
|
.
|

\
|

=
2
2
) (
At
at
e t R ,
1
0 t t (58)

71
Drugi period, koji predstavlja vremenski interval od t2 t1, je period sluajnih otkaza. Ovaj
period naziva se period normalnog rada sustava. U ovom periodu otkazi se ne mogu
predvidjeti. esto su oni rezultat preoptereenja sustava. Frekvencija njihove pojave je
konstanta, a funkcija intenziteta otkaza poprima konstantnu vrijednost (t)= (slika 24).


Funkcija gustoe otkaza


t
e t f

= ) (
(59)


Vrijeme do otkaza je sluajna varijabla koja ima eksponencijalnu distribuciju.




Slika 24. Funkcija intenziteta otkaza za II period


(t)=
2 1
t t t
Tada je:

(
(

+
(
(

+
=

=
) (
2
) (
1
2
1
1
1
0
1
) (
t t
At
at
dt at At a
e e t f
t t
t

2 1
t t t < (60)


a funkcija pouzdanosti:

(
(

+
=
) (
2
1
2
1
1
) (
t t
At
at
e t R

2 1
t t t < (61)


Trei period pripada vremenskom intervalu

t
2
t . To je period starenja sustava. U ovom
periodu funkcija gustoe otkaza ima jedan vrh, dok funkcija intenziteta otkaza je rastua
funkcija.

72
Rastua funkcija intenziteta otkaza u treem periodu je nelinearna funkcija (slika 24.)


Slika 25. Funkcija intenziteta otkaza za III period


Ako se izvri aproksimacija (t) s linearnom funkcijom koja raste tada je:

(t) =at , a >0 (62)


Gdje je a konstanta. Funkcija gustoe otkaza glasi:

=

t
dt t
e t t f
0
) (
) ( ) (

, 0 t

Za ovaj sluaj je:

2
2
0
) (
at atdt
ate ate t f
t

= , 0 t (63)


Funkcija pouzdanosti moe se izraziti kao:

2
2
) (
at
e t R

= (64)

Za trei period ako je (t)aproksimirano s pravcem (slika 25) iji je koeficijent c moe pisati
da je:

( ) | |
(
(

+ + +

+ =
1
0
2
1 2
2
) ( ) (
2
) (
t t
t t
dt t t C dt dt At a
e t t c t f

( ) | |
(
(

+ +
+ =
2
2 1
2
1
1
) (
2
) (
2
2
t t
C
t t
At
at
e t t c

(65)

73

Funkcija pouzdanosti tada ima oblik:

= ) (t R
(
(

+ +
2
2 1
2
1
1
) (
2
) (
2
t t
C
t t
At
at
e

, < < t t
2
(66)


Funkcija gustoe otkaza, uzimajui u obzir sva tri perioda (slika 26.) esto se naziva "kada" ili
"krivulja ivota" zbog karakteristinog oblika.


Slika 26. Opi oblik funkcije intenziteta otkaza


Krivulja kade potjee iz perioda kada se prouavala pouzdanost elektronskih sklopova. To je
vrijeme nastanka teorije pouzdanosti. Ovaj se oblik zadrao i do danas iako je injenica da
veina strojarskih elementa i sklopova znatno se razlikuje od naina pojave otkaza elektronskih
elemenata. Mnogi sustavi imaju opadajuu ili kontinuirano rastuu funkciju intenziteta otkaza
ili jednu i drugu (slika 27.)



74
Slika 27. Krivulje intenziteta otkaza elemenata

1 Rezultirajue krivulja intenziteta otkaza
2 Rani uroeni otkazi
3 Sluajni otkazi
4 Starosni otkazi

Mnogi autori smatraju da krivulja otkaza prikazana na slici 27, bolje odgovara elementima koji
se tijekom rada troe.
Analizirajui funkcije f(t) i (t) vidimo da se razlikuju (za 1/R(t)) samo u nazivniku.


dt
t dR
t f
) (
) ( = i
dt
t dR
t R
t
) (
) (
1
) ( =


Pogledamo li prikaz na slici 28. vidimo da funkcija intenziteta otkaza bre raste od f(t) jer je


) (
) (
) (
t R
t f
t = (67)


Slika 28. Usporeivanje funkcije f(t) i (t)



Takoer u periodu starenja funkcija f(t) ima jedan vrh oko kojeg se dogaa najvie otkaza, dok
je (t) rastua funkcija. Iz tih razloga smatra se da je funkcija intenziteta otkaza pogodnija za
izraavanje razlika izmeu raznih oblika otkaza.




75
2.4 Izbor distribucije iz empirijskih podataka

Za pronalaenje odreene funkcije distribucije koja opisuje ponaanje nekog sustava mora
postojati razvijen odreeni informacijski sustav. Analizom prikupljenih podataka, statistikom
obradom dolazi se do pokazatelja na osnovi kojih se postavlja hipoteza o funkciji distribucije.
Nakon toga pristupa se testiranju hipoteze o suglasnosti pretpostavljene s empirijskom. Zatim
se ili prihvaa ili odbacuje pretpostavljena funkcija distribucije.

U svakom sluaju potrebno je odrediti osnovne pokazatelje distribucije, kao to su aritmetika
sredina, empirijske frekvencije, srednje kvadratno odstupanje, koeficijent varijacije te ocjenu
pojedinih parametara karakteristinih za pojedinu distribuciju.

Napomenimo, da su empirijski podaci uvijek diskontinuirani ali da sam dogaaj na koji se oni
odnose moe biti kontinuiran.

Aritmetika sredina moe se izraunati iz izraza:

=
=
N
i
i
t
N
x
1
1
(68)
Gdje je:
X sluajna varijabla
N broj realizacije sluajne varijable broj empirijskih podataka
i
t i-ta realizacija sluajne varijable

Empirijski podaci iz kojih se izraunava X mogu se koristiti za ocjenu kod normalne
distribucije. Kod ostalih distribucija aritmetika sredina je u odreenom odnosu s parametrima
tih distribucija. Kod eksponencijalne distribucije slui za ocjenu , jer je:

1
) ( = T E

Kako pokazatelj rasipanja vrijednosti je standardno odstupanje koje iznosi kada je N<30.


( )

=
=
N
i
i
x t
N
1
2
1

(69)

A kada je N>30 koristi se izraz:
( )

=
N
i
i
x t
N
1
2
1
1
(70)


J edan od pokazatelja suglasnosti empirijske i pretpostavljene distribucije je koeficijent
varijacije:

76

x
v

=
(71)

U sluaju kada nije poetak funkcije f(t) u koordinatnom sustavu, tada se mora to uzeti u obzir,
(slika 29.) pa je:

=
x
v


Slika 29. Utjecaj poloaja na koeficijent varijacije


Koeficijent varijacije koristi se za ocjenu parametara Weibullove distribucije.

Ocjena parametara mjere vri se pomou izraza:


|
|
.
|

\
|
+
=

1
1
x
(72)

a veza izmeu i v je:

|
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
|
+
=

1
1
1
1
2
1
2
v (73)

Vrijednost koeficijenta varijacije nalaze se iz empirijskih podataka a odgovarajua vrijednost
i (1+1/) tada se lagano izraunaju (tablica 3).




77
Tablica 3. Vrijednosti parametara Weibullove distribucije

v (1+1/)

v (1+1/)
0,2
0,3
0,4
0,5
15,83
5,29
3,14
2,24
120
3,85
3,81
2,01
2,1
2,2
2,3
2,4
2,5
0,498
0,480
0,461
0,444
0,428
0,886
0,886
0,886
0,887
0,887
0,6
0,7
0,8
0,9
1,00
1,74
1,46
1,26
1,11
1,00
1,54
1,27
1,23
1,15
1,00
3,0
3,5
4,0
0,365
0,316
0,281
0,893
0,900
0,906
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
0,91
0,837
0,775
0,723
0,678
0,965
0,941
0,924
0,911
0,903
1,6
1,7
1,8
1,9
2,0
0,640
0,605
0,575
0,547
0,523
0,897
0,892
0,889
0,887
0,886


Na osnovu izraunatih karakteristika empirijske distribucije (aritmetike sredine, standardnog
odstupanja i koeficijenta varijacije) moe se postaviti hipotetina teorijska distribucija. Male
vrijednosti koeficijenta varijacije pretpostavljaju da bi teorijska, pretpostavljena distribucija
mogla biti Weibullova ili normalna. Velike vrijednosti koeficijenta varijacije upuuju na
eksponencijalnu ili na weibullovu s parametrom <1,5. Ako je koeficijent varijacije izmeu
vrijednosti 3,5<<1,5 moe se pretpostaviti da se radi o gama distribuciji.

Odluku koju distribucija treba prihvatiti donosi se na osnovu statistikih testova. Analiza se vri
na uzorku. Prihvaanju ispravne hipoteze odgovora i stanovita vjerojatnost. Ovi postupci
odreivanja funkcija distribucije na osnovu statistikih podataka detaljno su odreeni u
udbenicima iz vjerojatnosti i statistike (Bartelettov test, hi kvadrat test, - test, F test,
stadentor test, U test i dr.). Detaljno o testiranju hipoteza moe se pogledati u | | 7 .

Jedna od metoda za odreivanje funkcije distribucije je da se za date podatke definira:
a) empirijska funkcija gustoe,
b) funkcija intenziteta otkaza,
c) funkcija pouzdanosti i nepouzdanosti.

78
Vjerojatnost funkcije pouzdanosti predstavlja odnos broja elemenata (sustava) koji nisu
otkazali do momenta
i
t i ukupnog broja promatranih elemenata ili sustava. Prema jednadbi
(7) funkcija pouzdanosti glasi:


n
t n
t R
i
e
) (
) (
1
= (73a)
Gdje je:
) (
1 i
t n - broj elemenata koji nisu otkazali do momenta
i
t
n - ukupni broj elemenata koji razmatramo u trenutku t=0

Poto je :
R(t) +F(t) =1

Slijedi da je funkcija nepouzdanosti :

n
t n
n
t n n
n
t n
t F
i i i
e
) ( ) ( ) (
1 ) (
2 1 1
=

= = (74)

Gdje je ) (
2
t n - broj elemenata koji su otkazali do momenta
i
t

Primjenom izvorne definicije za funkciju F(t) moe se doi do funkcije gustoe otkaza koja e
glasiti:

( )
t
t F t t F
t f
e
) (
) (
+
= (75)


( )
( )
i
i i i
i i i
e
t n
t t n t n
t
n
t n
n
t t n
t t

+
=

|
.
|

\
|

+

=
1 1
1 1
) (
1
) (
1
) ( (76)

Gdje je
i i i
t t t t + < <

Vremenski interval
i
t kad je velik broj otkaza su jednake duine i mogu se izraunati irine
intervala iz izraza:

2
min max
log 3 , 3 1 n
t t
t
+

=
(77)

Kad je mali broj otkaza tada mogu biti vremenski intervali nejednake duljine.

Takoer moe se odrediti i optimalni broj intervala
i
t u sluaju da su jednaki, iz izraza:


2
log 3 , 3 1 n k + =
(78)

Gdje je
2
n - broj otkaza


79
Funkcija intenziteta otkaza izrauna e se iz jednadbe:

i e
i e
i e
t R
t f
t
) (
) ( = (79)


a ( )
i e
t R dobije se iz izraza (7) slijedi da je :
n
t n
t n
t t n t n
t
i i
i
i i i
e
) (
) ( ) (
) (
1 1

+
=


i i
i i i
e
t t n
t t n t n
t

+
=
) (
) ( ) (
) (
1
1 1
(79)

gdje je
i i i
t t t t +

Umjesto ) (
1 i
t n moe se uzeti , ako imamo vie uzoraka, srednji broj neotkazanih elemenata
(sustava) do trenutka t. Najee se izraunava iz izraza:


( )
2
) (
) (
1 1
1
t t n t n
t n
+ +
=
(80)

Kao to je vidljivo funkcija intenziteta otkaza je omjer broja otkaza na intervalu
i
t i ukupnog
broja elemenata (sustava) koji nisu otkazali podijeljeno s duljinom vremenskog intervala
i
t .

Aritmetika sredina koja se koristi za ocjenu izraunava se iz :

n
t
x
n
i
i
=
=
1


Za izraunavanje standardne devijacije i koeficijenta varijacije koriste se izrazi 69, 70 i 71.




Primjer: Temperaturni dava koji registrira temperaturu i vri regulaciju hlaenjem ponaa se
tijekom eksploatacije na slijedei nain.





80
Tablica 4. Ponaanje temperaturnog indikatora


Broj otkaza
(kom)

1

1

0

5

10

16

19

15
Intervali
vremena (h)

0-10

10-20

20-30

30-40

40-50

50-60

60-70

70-80


Broj otkaza
(kom)

7

1
Vremenski
interval (h)

80-90

90-100



Potrebno je odrediti ) ( ), ( ), ( ), ( t t f t R t F
e e e e




Rjeenje

Potrebno je odrediti veliinu intervala t

a)
2
min max
log 3 , 3 1 n
t t
t
+

=

ili

b) Jednoliki razmaci u tablici 1 daju mogunost izbora t od 10 sati.

Usvaja se t = 10h

Za izraunavanje funkcija pouzdanosti koristi se izraz:


n
t n
t R
i
i
) (
) (
1
=
Za funkciju pojave otkaza koristi se izraz:

n
t n
t F
ili
t R t F
i
i e
i e i e
) (
) (
) ( 1 ) (
2
=
=



81
Za odreivanje funkcije gustoe koristi se izraz:

i
i i i
i e
t n
t t n t n
t f

+
=
) ( ) (
) (
1 1


Funkcija intenziteta otkaza dobije se iz izraza:

i i
i i i
i e
i e
i e
i e
t t n
t t n t n
t
ili
t R
t f
t

+
=
=
) (
) ( ) (
) (
) (
) (
) (
1
1 1

Rjeenja su prikazana u slijedeoj tablici a grafiki prikaz dan je na dijagramima

Dijagramski prikaz funkcija dat je na slikama 30 i 31.




Slika 30. Empirijska funkcija pouzdanosti i nepouzdanosti



82


Slika 31. Empirijska funkcija gustoe i intenziteta otkaza





Primjer: Pri ispitivanju 35 elemenata sustava, poslije svakih 1000 km registriran je broj
otkaza. Rezultati ispitivanja prikazani su u tablici,



Vrijeme rada 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj otkaza 0 3 3 5 8 7 6 2 1 0


Potrebno je izraunati:

1) (Funkciju nepouzdanosti odnosno) vjerojatnost pojave otkaza
2) Vjerojatnost bez otkaznog rada za t =4 000 km
3) Vjerojatnost bez otkaznog rada tijekom 2 000 km do 6 000 km (t
= 2 000, t+t=6 000) pod uvjetom da je element radio bez otkaza do t =2 000 km
4) Vjerojatnost otkaza u istom intervalu kao pod 3
5) Srednje vrijeme do otkaza



83
Rjeenje:

1) Funkcija vjerojatnosti otkaza dana je izrazom


n
n
Fz
2
=
172 , 0
35
6 ) (
) (
086 , 0
35
3 ) (
) (
0
35
0 ) (
) (
3 2
3
3 2
2
1 2
1
= = =
= = =
= = =
n
t n
t F
n
t n
t F
n
t n
t F



km t
i
1000

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

) (
i
t F

0

0,086

0,172

0,341

0,543

0,743

0,914

0,97

1

1


2) Vjerojatnost bez otkaznog stanja rada za t =4 000 km

n
t n
t R
i
) (
) (
1
= , za 4 000
35
24 11 35 ) (
1
=
= =
n
t n
n


686 , 0
35
24
) 4000 ( = = R
ili
686 , 0 314 , 0 1 ) 4000 ( 1 ) 4000 ( = = = F R


3) Odreivanje vjerojatnosti bez otkaznog stanja rada u odreenom intervalu nae se iz:

( )
( )
) (
) (
) (
) (
) (
,
/ ) , (
t R
t t R
T T P
t t T P
t T P
t t T t T P
t T t t T P t t t R
+
=
>
+ >
=
>
+ < >
= > + > = +
Tada je:

( )
( )
281 , 0
914 , 0
217 , 0
086 , 0 1
743 , 0 1
) 2000 ( 1
) 6000 ( 1
2000
6000
) 6000 , 2000 ( = =

= =
F
F
R
R
R


4) F(2 000 , 6 000) =1- R(2 000 , 6 000) =1 0,281 =0,719

5) Prema jednadbi (16) srednje vrijeme izmeu otkaza dano je:



= = =
0 0
) ( ) (
) ( dt
dt
t R
t dt
dt
t F
t T E m parcijalnom integracijom slijedi:

84

+ =
0
0
) ( ) ( dt t R t tR m

Prvi dio izraza je jednak nitici a drugi dio ostaje pa je:

= =
0
) ( ) ( dt t R T E m

Slijedi da je srednje vrijeme
bez otkaza jednako povrini
ispod krivulje R(t).






| |

=
= + + + + = =
m
i
i
km t R m
1
4357 ) 029 , 0 ... 828 , 0 914 , 0 1 ( 100 ) (








85
2.5 POUZDANOST SUSTAVA


Pouzdanost nekog sustava ne ovisi samo od nivoa ostvarene veze svakog sastavnog elementa
ve i od naina meusobnog povezivanja. U nekim sluajevima sustav koji ini odreenu
funkcijsku cjelinu moe se sastojati od dva ili vie elemenata u odreenom rasporedu. Odreeni
skup elemenata moe oznaavati novi sloeniji skup (pod sklop, sklop itd.), opet neki element
koji je sastavni dio sustava. Znai element nekad moe biti najjednostavnija komponenta a
nekada sloeni skup.

Odreivanje pouzdanosti sustava i pouzdanosti sastavnih dijelova (elemenata) moe se u
jednako nepromjenjivom vremenskom intervalu ili u zavisnosti s vremenom. Prvi sluaj odnosi
se na razmatranja kada se mijenja vremenski interval, a pouzdanost sustava je konstanta. To su
nezavisni sustavi. Drugi sluaj kada je pouzdanost sustava promjenjiva s vremenom su
vremenski zavisni sustavi. Kod ovih sustava potrebno je odrediti vezu izmeu pouzdanosti i
vremena. Elementi u sustavu povezani su po odreenoj shemi.

Pouzdanost sustava zavisiti e i od naina meusobnog povezivanja elemenata. Promjenom
sheme meusobne povezanosti elemenata mijenjati e se i pouzdanost sustava iako su
pouzdanosti elemenata ostale iste.

U praksi se koriste sljedee sheme povezivanja elemenata:
- serijska ili redna
- paralelna i
- kombinirana


2.5.1 Pouzdanost nezavisnih sustava sa serijski povezanim elementima



Blok dijagram serijski i redni povezanih elemenata prikazan je na slici 32



Slika 32. blok dijagram povezanosti sa serijskom strukturom elemenata

Sustavi sa rednom su posebno interesantni jer su znatni zastupljeni kod prometnih sredstava.
Takoer moe predstavljati proceduru lansiranja satelita koja se sastoji od n operacija.

86
Svaki element ( od prvog do n -tog ) mora funkcionirati da bi uspjeno funkcionirao cijeli
sustav. S
i
X oznaavamo dogaaj znai uspjean rad i -tog elementa. Neuspjean
rad i -tog elementa oznaava se s
i
X

.

Vjerojatnost uspjenog rada i-tog elementa biti e ( )
i
X P , a otkaza je ( )
i
X P

.

Pouzdanost sustava R jednaka je vjerojatnosti funkcioniranja sustava
s
P .


s
P R = (81)

Odnosno
( ) ( ) ( ) ( )
1 2 1 2 1 3 1 2 1
/ / /

=
n n
X X X X P X X X P X X P X P R (82)

U jednadbi (82) radi se o zavisnim vjerojatnostima tako npr. Vjerojatnost
( )
1 1
, , /


n n
X X X P znai vjerojatnost ispravnog rada elemenata
n
X uz uvjet da su ispravni
elementi
1 1
, ,


n
X X .
Za uspjeno funkcioniranje cijelog sustava znai trebaju svi elementi biti ispravni uz prije
navedenu zavisnost.
Ako elementi
n
X X , ,
1
ne utjeu jedan na drugog, te otkaz jednog elementa ne utjee na rad
drugog tada izraz za pouzdanost glasi:

( ) ( ) ( ) ( )
n
X P X P X P X P R ,...,
3 2 1
=
( )

=
=
n
i
Xi P R
1
(83)

Ako su elementi jednaki a otkazi nezavisni tada je :

( )
n
X P R
1
=
Odnosno:

n
P R = (84)

Iz izraza (84) vidljivo je da je pouzdanost sustava manja to je broj elemenata vei.



2.5.2 Pouzdanost nezavisnih sustava s paralelno povezanim elementima

Kod paralelne povezanosti elemenata sustav e ispravno raditi ako je bilo koji element od m
njih, ispravno.
Blok dijagram paralelno povezanih elemenata prikazan je na slici 33.

87



Slika 33. Blok dijagram pouzdanosti za paralelnu strukturu elemenata


Pouzdanost sustava moe se odrediti iz vjerojatnosti sustava ali i iz vjerojatnosti otkaza.

F P R
s
= = 1 (85)

Gdje je F vjerojatnost otkaza sustava ili nepouzdanost sustava.

Za meusobno zavisne otkaze pouzdanost je:

) / ( ) / ( ) ( 1 1
1 2 1 1 2 1
= =
M n
X X X X P X X P X P F R

(86)

Sustav e otkazati ako su elementi u njemu otkazani.
Kad su otkazi elemenata sustava meusobno nezavisni tada je pouzdanost:

) ( ) ( ) ( 1 1
2 1 m s
X P X P X P F R

= =
) ( 1
1

=
=
m
j
i
X P R

(87)

Poto je vjerojatnost svakog elementa p kod jednakih elemenata tada je nepouzdanost p 1
odnosno za sustav je:


m
p R ) 1 ( 1 = (88)

Kod paralelno povezanih elemenata sustava, u gore prikazanom sluaju, svi elementi sustava
istovremeno poinu sa radom. Sustav e ispravno raditi sve dok je jedan element ispravan.



88
2.5.3 Pouzdanost nezavisnih sustava s kombiniranom vezom

Sloeniji sustavi sastavljeni su od elemenata koji su meusobno povezani i redno i paralelno.
Pokazatelji pouzdanosti ovakvih sustava dobije se sastavljanjem sloene cjeline s rednom i
cjelinom s paralelnom vezom.
Blok dijagram pouzdanosti s redno paralelnom vezom prikazan je na slici 34.



Slika 34. Blok dijagram pouzdanosti za redno paralelnu vezu


Ako se pretpostavi da su se grupe (u prvoj grupi su elementi od
1 11
,...,
m
X X ) i svi otkazi u
grupi nezavisni jedan od drugih tada je pouzdanost jedne j -te grupe:

) ( )... ( ) ( 1
2 1 mj j j
X P X P X P Rj

=
) ( 1
1

=
=
=
m i
i
ij ij
X P R

(89)
Pouzdanost sustava dobije se da se sve grupe promatraju u serijskoj vezi gdje su grupe elementi
serijske veze.
Pouzdanost kombiniranog sustava dobije se tada iz izraza:

n
R R R R ...
2 1
=

=
=
n
j
j
R R
1
(90)

Kada su svi elementi jednaki a vjerojatnost bez otkazanog rada svakog od njih je p tada je:

| |

=
=
n
j
m
p R
1
) 1 ( 1
| |
n
m
p) 1 ( 1 = (91)

89

U sluaju paralelno redne veze, prikazane na slici 35



Slika 35. Blok dijagram pouzdanosti za paralelno rednu vezu


Uz pretpostavku da su svi otkazi nezavisni, tada je pouzdanost i-tog pravca ) ,..., 2 , 1 ( m i =

) ( )... ( ) (
2 1 in i i i
X P X P X P R =

=
=
n
j
ij
X P
1
) ( (92)

ij
X je dogaaj da je j -ti element ) ,..., 2 , 1 ( n j = na i-tom pravcu ispravan.

Pouzdanost sustava je:
) 1 )...( 1 )( 1 ( 1
2 1 m
R R R R =
=1-

=
=
m i
i 1
[1-

=
=
n j
j
Xij P
1
) ( ] (93)

Ako su svi elementi sustava jednaki tada je vjerojatnost bez otkaznog rada elemenata p .
Tada je pouzdanost sustava:
= =

=
=
) 1 ( 1
1
m i
i
n
p R

m n
p ) 1 ( 1 = (94)





90
2.5.4 Pouzdanost sustava gdje je potrebno imati vie od jednog ispravnog elementa
ili ne rade svi elementi na poetku rada sustava

U dosadanjim razmatranjima polazilo se od pretpostavke da svi elementi sustava poinju sa
radom istovremeno. Takoer kod paralelne veze bila je i pretpostavka da je uspjean rad
sustava dovoljna ispravnost samo jednog elementa. U ovoj toci biti e pretpostavka da je za
uspjean rad sustava vie ispravnih elemenata.
Na primjer na jednom zrakoplovu sa etiri motora potrebno je za uspjean let ispravnost barem
dva motora.
To znai da broj elemenata n mora biti vei od najmanjeg potrebnog broja ispravnih
elemenata. Za ovakve dogaaje vrijedi da je skup svih moguih stanja elementa dat izrazom

i i
X X

+
Gdje je:
i
X dogaaj koji govori da je i -ti element ispravan
i
X

- dogaaj koji govori da je i -ti element neispravan

Ukupni zbroj elemenata je n ( izraz 95 ) to je zbroj od
i
X i
i
X

s r oznai se broj potrebnih

ispravnih elemenata.
Pouzdanost sustava tada je:
x n x
n
r x
p p
x
n
r X P R

=

|
|
.
|

\
|
= =

) 1 ( ) ( (95)

Uz pretpostavku da su elementi svi jednaki, a od n elemenata najmanje r moraju biti ispravni.
Sluaj kada svi elementi ne rade, a sustav radi, kod paralelne veze, to znai da su neki elementi
u pripravnosti.



Slika 36. Sustav s dva elementa

Uz pretpostavku da:
1. prekida besprijekorno radi
2. vrijeme ukljuivanja u rad ( djelovanje senzora ) je malo da se moe zanemariti
3. element u priuvi ( pripravnosti ) odmah po ukljuenju poinje sa radom
4. otkaz elementa u priuvi ne zavisi od vremena


91
Pouzdanost sustava pod b iznosi uz koritenje Poassonove distribucije.

( ) p p R ln 1 =

Primjer:


Serijska




( )
( )
840 , 0
6 , 0 1 1
1 1
2
=
=
=
R
R
p R
m

36 , 0
6 , 0
2
=
=
=
R
R
p R
n




( )
( )
906 , 0
6 , 0 ln 1 6 , 0
ln 1
=
=
=
R
R
p p R

Uz uvjet da je pouzdanost prekidaa R = 1. ako nije to je onda serijska veza.

Ako je pouzdanost prekidaa manja od 0,927 nema ga smisla staviti jer tada
s
p isto kao i bez
prekidaa.

No i sam prekida ima svoju pouzdanost. Ako se radi o prekidau ija je funkcija da ili zatvore
ili otvore npr. strujno kolo tijekom odreenog zadatka. Kaemo da je to statiki prekida.
Primjeri ovakvih prekidaa su statiki releji, zaustavni ventili i dr.

Ako se radi o prekidau ija je funkcija da vri veliki broj ukljuivanja i iskljuivanja tijekom
odreenog zadatka tada se govori o ciklikom prekidau. Primjeri takovih prekidau su polu
provodljive ispravljae diode, ciklini releji, kontrolni ventili itd.

Funkcioniranje ili rad jednog takvog prekidaa statikog prikaza je na slici 37 ciklikog na slici
38.


92

Slika 37. Statiki prekida za ukljuivanje Slika 38. Ciklini prekida


Pouzdanost prekidaa je:

( ) ( ) ( ) ( ) ( )
u z uz u u z u u o p
t t R R t R t t R R t R t R + =
0
(92)
Gdje je:
( )
u
t R
0
vjerojatnost da e prekida biti u otvorenom poloaju do vremena
ukljuivanja
u
t To je pouzdanost prekidaa do vremena
u
t

u
R vjerojatnost da e prekida izvriti ukljuivanje- pouzdanost ukljuivanja

2 u
R vjerojatnost da e prekida izvriti ukljuivanje kad je potrebni i onda
otkazati u zatvorenom poloaju
( )
u z
t t R vjerojatnost da e prekida poslije ukljuivanja ostati u zatvorenom
poloaju tijekom vremena
u
t t . To je pouzdanost prekidaa u vremenu
u
t t . .



Slika 39. Sustav s n elemenata u priuvi


Elementi u priuvi ne rade sve dok je element koji radi ispravan. Prekida za ukljuivanje
elementa moe biti automatska senzorska naprava. On otkriva otkaz i prebacuje vezu ne
sljedei element.
Mogue varijante rada sustava sa dva elementa za vrijeme t


93



Pouzdanost ovakvog sustava je:
( ) ( ) ( ) ( )
d
t
d t t R t f t R t R
1 2
0
1 1 1
+ =

(98)

Ako su poznate funkcije gustoe ( pretpostavim eksponencijalna distribucija ) otkaza elementa i
pretpostavimo da element 1 i 2 imaju konstantne intenzitete otkaza
1
i
2
onda je iz ( 98 ).
( )
( )
1
0
1
1 2 1 1 1
dt e e e t R
t t
t
t t
+ =



Sreivanjem dobije se:
( ) ( )
t t t
e e e t R
1 2 1
2 1
1

+ = (99)
Ako je = =
2 1
slijedi:

( ) ( ) t e t R
t

+ =

1
(100)


Kod 3 elemenata postoji tri mogunosti:


( )
( )
( )
2 1 3 1 2 1
1 2 1
1
T T t T T t T t T P
T t T t T P
t T P
> < <
>
>







( ) ( ) ( ) | |
2 1 3 1 2 1 1 2 1 1
) / T T t T T t T t T T t T t T T T P t R > < < > > =

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 2 2 1 3 2
0
2 1
0
1 1 1 2
0
1 1 1
1
dt dt t t t R t f t f dt t t R t f t R t R
t t t t
+ + =


(101)

94

Prva dva lana ovog izraza jednaka su s izrazom (98)
Ako su svi elementi isti 1, 2 i 3 i ako su intenziteti otkaza isti tj. (eksponencijalna
distribucija) slijedi da je:
( )
( )
(

+ + =

2
1
2
t
t e t R
t

(102)

Za 4 elementa je uz iste uvijete :
( )
( ) ( )
(

+ + + =

6 2
1
3 2
t t
t e t R
t

(103)

Za m elemenata kod kojih je (n-1) element u priuvi:

=
1
0
!
) (
) (
n
i
i
t
i
t
e t R

(104)




2.5.5 Pouzdanost vremenski zavisnih sustava sa serijskom vezom

Serijska konfiguracija, koja se esto naziva i lanana struktura, je najjednostavniji oblik
pouzdanosti.
Pouzdanost serijske veze kod sustava, ako je Ti sluajna varijabla koja predstavlja vrijeme do
otkaza i tog elementa, uz pretpostavku da se sustav sastoji od n nezavisnih elemenata,
iznosi:

( ) ( ) ( )
( )

=
=
> > > =
n
i
i
n
t R t R
ili
t T P t T P t T P t R
1
2 1
) (
) (
(105)

Koristei izraz za:
) (
1 ) (
) (
t R dt
t dR
t =
i

=

t
dt t
e t R
0
) (
) (



i u sluaju da svaka komponenta pouzdanosti R(t) ima svoj ) (t
i
tada vrijedi da je:


95

=

t
n
t t
dt t dt t dt t
e e e t R
0 0
2
0
1
) ( ) ( ) (
) (

(106)

|
|
.
|

\
|

= =
=

n
i
i
i
t n
i
t
e e t R
1
) (
1
) (
) (

Intenzitet otkaza sustava je tada:

=
=
n
i
i
t
1
) ( (107)
Prema tome, intenzitet otkaza sustava jednak je zbroju intenziteta otkaza elementa.
U sluaju da sastavni elementi sustava imaju konstantne intenzitete otkaza
i
(eksponencijalna
distribucija) tada je intenzitet otkaza sustava:

=
=
n
i
i
t
1
) ( (108)

Gornja jednadba da bi se ispravno koristila trebaju biti ispunjene sljedee pretpostavke:
- struktura sustava mora biti serijska,
- elementi sustava moraju biti nezavisni,
- intenziteti otkaza moraju biti konstante.

Oekivano vrijeme bez otkaznog rada, odnosno srednje vrijeme izmeu otkaza sustava je:

=
=
n
i
i
MTBF
1
1

(109)













2.5.6 Pouzdanost vremenski zavisnih sustava kod paralelne veze elemenata
sustava


96
Pouzdanost ovakve veze dana je izrazom:

) ( )..... ( ) ( ) (
2 1
t T P t T P t T P t F
n
< < < =

Ako su elementi meusobno nezavisni znai da se vjerojatnost otkaza ispravnih elemenata nee
promijeniti poslije otkaza drugih elemenata.

Izraz za funkciju nepouzdanosti glasi:
( )

=
=
n
i
i
t R t F
1
) ( 1 ) ( (110)
A pouzdanost je
( )

=
= =
n
i
i
t R t Q t R
1
) ( 1 1 ) ( 1 ) ( (111)


Kad elementni sustava imaju eksponencijalnu distribuciju vremena do otkaza tada je:

( )

=
n
i
t
i
e t R
1
1 1 ) (

(112)

U sluaju da elementi nemaju eksponencijalnu distribuciju tj. kada su intenziteti otkaza
elementa
n
,.... ,
2 1

tada je , npr. za dva elementa:


t t t
e e e t R
) (
2 1 2 1
) (
+
+ = (113)

Za identine elemente:
= =
2 1


t t
e e t R
2
2 ) (

=

Oekivano vrijeme bez otkaznog rada sustava je za n identinih elemenata.

=
=
n
i
i
T E
1
1 1
) (

(114)


2.5.7 Optimizacija trokova pouzdanosti


97
Bez obzira na teoretsku-znanstvenu opravdanost pouzdanosti, njena izvodljivost se mora
procijeniti i s ekonomske strane. Nekad u nekim situacijama moe se dogoditi da dva jeftinija
proizvoda nie pouzdanosti su bolje rjeenje od jednog skupog proizvoda visoke pouzdanosti.

Pitanje koje se namee (uvijek prisutno) je; Koji nivo pouzdanosti ugraditi u proizvod i koji
nivo odrati kasnije u eksploataciji?

Sa stanovita proizvoaa postoji pouzdanost za koju su ukupni trokovi proizvoaa
minimalni. Ukupni trokovi proizvoaa sastoje se iz trokova prije isporuke i trokova poslije
isporuke.

-Trokovi prije isporuke:
- nabavka materijala
- razvoj i istraivanje proizvoda
- izmjene tijekom proizvodnje
- potrebiti alati
- trokovi administracije i isporuke

Ako se eli poveati pouzdanost proizvoda ovi e trokovi stalno rasti. Ispoetka ti trokovi
lagano rastu ali sa veim zahtjevima za pouzdanou oni se poveavaju.

-Trokovi poslije isporuke:
- trokovi instaliranja
- trokovi putanja u rad
- garancija
- transportni trokovi

S poveanjem pouzdanosti ovi trokovi opadaju. Ako je vea pouzdanost manji su trokovi
garancija isl.

Ako ovim trokovima dodamo dobit koju treba ostvariti poduzee, dobiju se ukupni trokovi
proizvoaa za proizvod, to je prikazan dijagramom na slici 40.


1 Trokovi prije isporuke proizvoaa.
2 Trokovi poslije isporuke
3 Ukupni zbroj 1:2
4 Dodatak za dobit; PRODAJ NA cijena






Slika 40. Ukupni trokovi proizvoaa
Vidimo da postoji jedan optimalni nivo pouzdanosti za proizvoaa. udno ali manja
pouzdanost trai vee trokove kao i vea od
01
R .
S ekonomskog stanovita nije prihvatljiva ni izrada proizvoda s malom pouzdanou.

98


Kupac ima pored trokova prodajne cijene proizvoda i dodatne trokove.

Dodatni trokovi su:

- Trokovi odravanja - materijal
- trokovi rada
- Trokovi priuvnih dijelova koji nisu pokriveni garancijom
- Trokovi vezani za funkcioniranje proizvoda
- Trokovi izazvani otkazom, zastojem proizvoda
- Trokovi popravki






4 Trokovi nabave proizvoda
5 Dodatni trokovi
6 Ukupni trokovi kupca




Slika 41. Ukupni trokovi kupca


Ovi trokovi (4, 5, 6) opadaju s poveanjem pouzdanosti do granice
02
R .
Za kupca isto postoje optimalna pouzdanost kojoj odgovaraju minimalni ukupni trokovi. Vidi
se da je:

01 02
R R >
Koji sada nivo pouzdanosti ugraditi u proizvod ovisi od vie imbenika:
- Da li je kupac pojedinac
- Da li je kupac utjecajan potroa npr. Vojska
- Konkurentske sposobnosti proizvoda
- Dobit proizvoaa

Zato da se pozna optimalna vrijednost nivoa pouzdanosti treba imati postojan informacijski
sustav, pratiti vrijeme do otkaza, vrste otkaza, uvjete eksploatacije , sustave odravanja i sl.
Kad se to pozna tada se moe dobro postaviti i nai
01
R a time i planirati ekonominost
poslovanja.




99
3. SPREMNOST, RASPOLOIVOST I EFEKTIVNOST SUSTAVA

3.1 DEFINICIJA SPREMNOSTI I RASPOLOIVOSTI SUSTAVA
3.1.1 Spremnost sustava

Spremnost sustava je vjerojatnost da sustav kada se koristi pod specifinim uvjetima ima
sposobnost za otpoinjanje funkcije namjene u bilo kojem trenutku vremena (intervala t<T) ili
je spreman za upotrebu kad se to zahtjeva. Osnova za odreivanje spremnosti je ukupno
vrijeme koje sadri vrijeme skladitenja, vrijeme koritenja, vrijeme zastoja i slobodno vrijeme.
Za razliku od efektivnosti spremnost razmatra vjerojatnost u trenutku vremena, dok efektivnost
razmatra vjerojatnost tijekom nekog vremenskog intervala. Vremenska slika stanja sustava
dana je na slici 3.1.

SI. 3.1. Vremenska slika stanja prometnoga sredstva

Spremnost ili pripravnost moe se izraziti kao odnos izmeu prosjenog vremena u ispravnom
radu i ukupnoga promatranog vremena:

SPREMNOST =

UKUPNO VRIJEME

Vrijeme ispravnog stanja

Vrijeme u kvaru

Vrijeme
aktivnog
odravanja
Vrijeme
logistikog
zastoja
Vrijeme
organizacijskih
gubitaka
Vrijeme
skladitenja
Vrijeme
ekanja
Vrijeme
u radu
Preventivno
odravanje
Korektivno
odravanje
z nr ur
nr ur
t t t
t t
+ +
+


100
gdje je:
ur t
- srednje vrijeme u radu (vrijeme koritenja)

nr t

- srednje vrijeme kad se ne koristi sustav ali je spreman

z t

- srednje vrijeme zastoja


3.1.2 Raspoloivost sustava

Raspoloivost sustava je vjerojatnost da sustav bude u radno sposobnom stanju, da obavlja
zadanu funkciju u bilo kojem trenutku vremena. Razlikuje se operativna, vlastita i dostignuta
raspoloivost.
Operativna raspoloivost (operational availability) sustava je vjerojatnost da sustav ima
sposobnost poeti obavljati zadanu funkciju (funkcija poinje u bilo kojem trenutku vremena,
gdje ukupno vrijeme sadri vrijeme zastoja). Operativna raspoloivost obavlja zadanu funkciju
u trenutku vremena kada se za to ukae potreba. Operativna raspoloivost najee se definira
kao:

A
0
( t ) =
ili

A
0
( t ) =

gdje je:
- MTBM (Mean Time Between Maintenance) - srednje vrijeme izmeu odravanja
- MDT (Maintenance Down Time) - vrijeme zastoja

Ukupno vrijeme zastoja definirano je:

gdje je: - srednje vrijeme odravanja
ADT - administrativni gubitak vremena
LDT - logistiki gubitak vremena

uzo ur
ur
t t
t
+

MDT MTBM
MTBM
+

MDT = + ADT + LDT


101
Kod prometnih sustava izraun operativne raspoloivosti mora se modificirati jer se vrijeme
rada sredstva esto izraava prijeenim kilometrima puta, a vremena odravanja prikazuju se u
radnim satima. Za izraun operativne raspoloivosti koristi se izraz:

A
0
( t ) =

Koeficijent k1 predstavlja odgovarajui odnos broja prijeenih kilometara u jedinici vremena
(km/h). Operativna raspoloivost u praksi ima iroku primjenu jer moe posluiti kao ocjena
ponaanja prometnog sredstva tijekom eksploatacije, a lagano i jednostavno se izraunava. Ono
je pokazatelj kakvoe i uinkovitosti logistike potpore i slui kod planiranja i upotrebe
prometnih sredstava i ustroja logistike potpore. to je bolja logistika potpora (odravanje,
zalihe) planirana za cijeli ivotni ciklus prometnih sredstava tada e operativna raspoloivost
biti vea jer e biti kraa vremena zastoja (LDT i ADT ). Takoer, to je vea pouzdanost
cijelog sustava ili dijelova sustava intenzitet otkaza e biti manji, a time i srednje vrijeme u
radu vee, a to e se opet izraziti preko operativne raspoloivosti. Sustav s malom pouzdanosti
esto e dovesti do zastoja to e rezultirati malom operativnom raspoloivosti.
Najei zastoji su:
- Zastoj zbog preventivnog i korektivnog odravanja
- Logistiki zastoji (nedostatak rezervnih dijelova, alata i slino)
- Administrativni zastoji (slaba organizacija i slino)
Vea operativna raspoloivost sredstava rezultira kraim vremenima zastoja to je djelo
(rezultat) bolje logistike potpore i bolje organiziranosti.
esto, u pojedinim sluajevima, operativna raspoloivost moe biti temeljni pokazatelj stanja
sustava. Razlika izmeu operativne raspoloivosti i spremnosti je u tome to spremnost uzima u
obzir vrijeme skladitenja i slobodno vrijeme sustava.
Vlastita ili inherentna raspoloivost (inherent availability) sustava je vjerojatnost da sustav ima
sposobnost da pone obavljati zadanu funkciju (funkcije namjena) u bilo kom trenutku
vremena, pri emu ukupno vrijeme sadri vrijeme koritenja i aktivno vrijeme popravka. Ova
raspoloivost je pokazatelj unutarnjih sposobnosti sustava da uspjeno funkcionira u
specifinim uvjetima. Izraz za vlastitu raspoloivost poprima slijedei oblik:

A
i
( t ) =

gdje je:
ako
- srednje aktivno vrijeme korektivnog odravanja
ili
A
i
( t ) =

MDT K MTBM
MTBM
I +

ako ur
uk
t t
t
+



102
gdje je:
- MTBF (Mean Time Between Failure) - srednje vrijeme izmeu otkaza
- (Mean Corrective Maintenance Time) - srednje vrijeme korektivnog odravanja

Vlastita raspoloivost, kao to je vidljivo, ne uzima u obzir logistiko i administrativno vrijeme
i ono je uvijek vee ili jednako operativnoj raspoloivosti sustava. Operativna raspoloivost e
biti manja od vlastite raspoloivosti ako je LDT vei, tj. kada nemamo rezervnih dijelova ili
potrebnog alata za popravak. U tom sluaju vlastita raspoloivost bit e nepromijenjena.
Dostignuta raspoloivost (achieved availability) sustava je vjerojatnost da e sustav ili
prometno sredstvo biti spremno da pone obavljati zadanu funkciju u uvjetima korektivnog i
preventivnog odravanja u bilo kojem trenutku vremena. Dostignuta raspoloivost uzima u
obzir sve vrste odravanja sustava, bilo to planirano i neplanirano odravanje, te e izraz za
dostignutu raspoloivost glasiti:

A
a
=

gdje je:


- srednje aktivno vrijeme preventivnog odravanja

ili
A
a
=


gdje je:
- srednje vrijeme odravanja (planiranog i neplaniranog)

Vidimo da je vrijeme jedna od temeljnih znaajki kod definiranja spremnosti i raspoloivosti.
Vrijeme koritenja sustava ili vrijeme u radu sustava ( tur) je vrijeme tijekom kojeg sustav
funkcionira na zadovoljavajui nain. To je vrijeme u kojem je sustav operativan.
Vrijeme zastoja (t
z
) je vremenski interval u kojem je sustav neoperativan. Ono sadri: aktivno
vrijeme popravka, logistiko vrijeme (LDT) i administrativno vrijeme (ADT). Aktivno vrijeme
korektivnog i preventivnog odravanja (t
ako
i t
apo
) je period vremena tijekom kojeg se sprovode
aktivnosti u vezi s popravkom sustava. Ovo vrijeme sastoji se od vremena potrebnog za
dijagnostiku kvara, pripremnog vremena, vremena popravke i vremena potrebnog za ispitivanje,
provjeru sustava poslije otklanjanja kvara. Logistiko vrijeme je dio vremena za kojeg se ne
vri popravak zbog ekanja posebne dokumentacije, potrebne opreme i priuvnih dijelova.
Administrativno vrijeme je neoperativno vrijeme. To je vrijeme potrebno za administrativne
aktivnosti vezane za izdavanje naloga i sl. Slobodno vrijeme je vrijeme tijekom kojeg se ne
zahtijeva upotreba, koritenje sustava. Vrijeme kada se ne koristi sustav, ali je spreman (t
nr
) je
apo aok ur
nr ur
t t t
t t
+ +
+

M MTBN
MTBM
+


103
vrijeme ekanja u kojem sustav eka zapovijed za poetak izvrenja zadatka. Vrijeme
skladitenja je vremenski interval tijekom kojega se sustav, prometno sredstvo nalazi u
skladitu. Sustav je operativan ali predstavlja rezervu kao rezervni dio.



3.1.3 Utjecajni imbenici na spremnost i raspoloivost
















104