03 Bradic
03 Bradic
26 [2018] 2 [56]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY OF 244-257 Haris Bradić Modeli transformacije zgrade Osnovne Transformation Models Based on Energy
ARCHITECTURE Zoran Veršić škole Saburina u Sarajevu kao posljedica Efficiency Requirements for the Primary
zahtjeva energetske učinkovitosti School Building Saburina in Sarajevo
ISSN 1330-0652 Izvorni znanstveni članak Original Scientific Paper
https://doi.org/ https://doi.org/10.31522/p.26.2(56).3 https://doi.org/10.31522/p.26.2(56).3
10.31522/p UDK 727.112:721.02:72.02 (497.6 Sarajevo) UDC 727.112:721.02:72.02 (497.6 Sarajevo)
UDK | UDC 71/72 ”19/20” ”19/20”
CODEN PORREV
26 [2018] 2 [56]
217-404
7-12 [2018]
244
Rad prikazuje cjelokupan proces analiziranja postojećeg stanja zgrade Osnov This article presents the entire analysis of the Primary School building Sabu-
ne škole Saburina u Sarajevu, dobivene rezultate stvarnih energetskih potre rina in Sarajevo, the obtained results regarding the actual energy needs of the
ba zgrade i emisije CO2, modele transformacije postojeće zgrade u energetski building and CO2 emission, models of transforming the existing building into
učinkovite i različitosti modaliteta energetske sanacije. Zgrada na kojoj se an energy-efficient one and diverse energy rehabilitation models. The building
provodilo istraživanje građena je u razdoblju između dva svjetska rata. selected for the analysis was built between the two World Wars.
246 PROSTOR 2[56] 26[2018] 244-257 H. Bradić, Z. Veršić Modeli transformacije zgrade… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
N
lja se da današnji uvjeti u kojima djeca bora
ve u spomenutim zgradama ne zadovoljavaju
estabilne cijene energenata, sve očitije standarde higijensko-tehničkih uvjeta i zah
klimatske promjene, osjetne u svakom seg tjeva fizike zgrade zbog promijenjenog nači
mentu života, te neminovan konačni nesta na korištenja prostora, a samim tim predstav
nak fosilnih goriva - nalažu sve veće uštede ljaju i visoke potrošače energije. Istraživanje
energije i umanjenje emisije CO2 u zgradar je pokazalo da se zgrade i danas aktivno kori
stvu. Kako su postojeće zgrade najveći potro ste, bez uvažavanja činjenice da su uvjeti za
šači energije, nametnulo se pitanje: što učini boravak djece neprimjereni. Iz tog je razloga
ti i na koji ih način transformirati u suvreme bitno, kako znanstveno tako i u praktičnom
ne i energetski učinkovite zgrade? djelovanju, ukazati na potrebu njihove cjelo
kupne obnove, a time i preobrazbe u energet
Rad predstavlja dio istraživanja koje je spro
ski učinkovite. Osim navedenoga, otvara se i
vedeno tijekom izrade doktorske disertacije
velik potencijal uštede energije na postoje
na temu Transformacija arhitekture kao po-
ćim zgradama. U konačnici, sve navedeno
sljedica zahtjeva energetske učinkovitosti na
primjeru postojećih zgrada. Istraživanje je rezultira novim procesom u arhitekturi, a u
obuhvatilo analizu i modalitete sanacije zgra praksi, osim energetske efikasnosti, i pobolj
de Osnovne škole Saburina u Sarajevu, Sa šanjem kvalitete boravka i procesa učenja u
burina 4. Osim dosezanja razine niskoener prostorijama, većim zadovoljstvom svih kori
getske zgrade s visokim komforom unutar snika i općenito boljim uvjetima za odvijanje
njeg prostora, cilj je preobrazbe i otvaranje nastavno-obrazovnog procesa.
pitanja mogućnosti primjene mjera poboljša
nja energetske učinkovitosti na zgradi s povi 1 SGŠ 43˚51’49.54’’, IGD 18˚26’10.52’’, NVM 613 m, go
dina izgradnje: 1926., katnost: Po+Pr+1, prosječan broj
jesnim značenjem. Zgrada je od velikoga po učenika u posljednjih 10 godina: 528. Prvotni naziv škole
vijesnog, kulturološkog i arhitektonskog zna bio je Kraljević Andrija, a sadašnji je dobila 1993. godine.
čenja jer je jedna od prvih zgrada za osnovno Arhitekt izvornoga djela autorima nije poznat.
obrazovanje u gradu Sarajevu, rijedak pri 2 Mahala Kovači (Mahala - gradska četvrt namijenjena
mjer gradnje iz razdoblja između dva svjetska za stanovanje) razvijena je sjeverno od Baščaršije, na
uzvišenju koje je najvećim svojim dijelom orijentirano
rata zbog svog oblika i forme. Svojim volume prema jugu i jugozapadu.
nom dominira nad zgradama u okruženju. 3 Prvu poznatu medresu izgradio je bosanski namje
Njeno arhitektonsko značenje najviše se oči snik Firuz-beg u Sarajevu između 1505. i 1512. godne. [Ka
tuje u skladu projektiranog odnosa visine i sumović, 1999: 159]
širine zgrade, ulaznog pročelja kojim domini 4 OŠ Saburina ima izražen problem vanjskih otvora,
osobito zbog starosne dobi otvora (više od 50 godina),
ra prilazno ukrasno stubište, oblikom vanj fizičkih oštećenja i neadekvatnog održavanja tijekom
skih otvora i ukrasima na fasadi, a osobito korištenja.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Modeli transformacije zgrade… H. Bradić, Z. Veršić 244-257 26[2018] 2[56] PROSTOR 247
A B
Analiza zgrade OŠ Saburina najvećim pročeljima slijedi padinu, a to otva Sl. 2. Položaj obaju objekata (A i B) u gradskoj četvrti
ra potencijal u korištenju obnovljivih izvora Kovači u Sarajevu
Analysis of the Primary School energije, osobito Sunca i vjetra (Sl. 3., Tabl. I.). Fig. 2 Positions of the two buildings (A and B)
in the neighbourhood
Building Saburina in Sarajevo
Terenskim istraživanjem utvrđeno je stvarno Sl. 3. Zgrada OŠ Saburina:
stanje ovojnice i napravljen kompletan prora (a) zapadno i (b) ulazno pročelje
Zgrada javne ustanove Osnovne škole Sa Fig. 3 Primary School Building Saburina in Sarajevo,
burina izgrađena je 1926. god. u razdoblju čun prolaska topline, vodene pare i toplinske (a) west façade and (b) front of the building
između dva svjetska rata, a projektirana je stabilnosti konstrukcije na ljetni režim. Foto
pod snažnim utjecajem graditeljstva u doba dokumentacija prikazuje nezadovoljavajuće
Austro-Ugarske Monarhije. Zgrada Osnovne stanje svih dijelova ovojnice, kako zbog do
škole Saburina nalazi se u gradu Sarajevu, u trajalosti tako i zbog neprimjerenog održa
općini Stari Grad u Ulici Saburina1, mahali vanja zgrade. Prozori na zgradi identični su
(gradska četvrt) Kovači2, i jedna je od prvih prvobitnom obliku i izvedeni su drvenim okvi
osnovnih škola u gradu Sarajevu.3 Zbog veli rom s jednostrukim ostakljenjem. Toplinski
kog priljeva učenika, 1960. godine dograđen gubici vanjskih otvora imaju izrazito visoke
je i dodatni dio, odnosno ‘objekt B’ (Sl. 2.). U-vrijednosti, koje dosežu 5,8 W/m2K4, te
Ukupna je korisna površina školskog prosto velike ventilacijske gubitke zbog dotrajalosti
ra 2983 m2, od čega je 1397 m2 zatvorenog i i nedovoljnog brtvljenja. Primjetna fizička
1586 m2 otvorenog prostora. Nalazi se na juž oštećenja na vanjskim otvorima i spojevima
no orijentiranoj padini spomenute četvrti, sa zidom uzrok su nekontroliranih toplinskih Tabl. I. Geometrijske karakteristike zgrade
OŠ Saburina
iznad groblja Kovači, točnije blizu Kapije na gubitaka (Sl. 4.). Funkcionalni je aspekt vanj Table I Geometrical characteristics of the Primary
Kovačima, na granici nekadašnjega grada Sa skih otvora nezadovoljavajući zbog otežanog School Building Saburina
rajeva iz razdoblja Otomanskog Carstva. Vo otvaranja i zatvaranja pojedinih dijelova, što Volumen Svijetla
lumen zgrade dominira u okruženju u odnosu sprječava adekvatno provjetravanje unutraš Površina zraka u visina
na okolne gradske stambene vile katnosti njeg prostora i čišćenje staklenih površina Etaža korisnog tretiranom korisnog
P+1, što osigurava osunčanje pročelja, krova prostora (m2) prostoru prostora
(negativan utjecaj na prirodno osvjetljenje (m3) (m’)
i neiskorištenog prostora uokolo škole tije prostora).
Podrum 263,00 567,20 2,15
kom cijele godine.
Faktor oblika zgrade iznosi 0.39 m-1, što govo Prizemlje 513,00 2103,30 4,10
Istraživanje je obuhvatilo analizu prvobitno ri o kompaktnom volumenu školske zgrade. I. kat 513,00 2103,30 4,10
izgrađenog dijela, tj. ‘objekta A’, izostavljaju Analiza zgrade napravljena je uvidom u origi
ći dograđene dijelove iz 1960. godine (‘objekt Potkrovlje Negrijani prostor
nalnu projektnu dokumentaciju iz arhive škole
B’) jer nisu u istom sustavu grijanja (Sl. 2.). te pregledom i mjerenjem na licu mjesta. Do Ukupno 1289,00 4773,80
Zgrada (objekt A) ima korisnu površinu od građeni objekt B potpuno je odvojen od prvo
1289 m2, koja obuhvaća prostor podruma, bitne zgrade pa je to omogućilo neovisno Podatci za ovojnicu (membranu između tretiranog
prizemlja, I. kata i tavana, koji je negrijani promatranje stare školske zgrade (objekt A). i netretiranog prostora)
prostor i služi kao ostava. Zidovi zgrade izvedeni su od pune opeke, Transpa-
Netranspa-
a debljine zidova5 kreću se od 45 do 60 cm, rentne Ukupno
Pročelje rentne
površine (m2)
Analiza postojeće ovojnice zgrade dok je svijetla visina unutarnjeg prostora od površine (m2)
(m2)
2,15 m do 4,1 m. Netransparentni je dio ovoj Sjever 252,73 39,98 292,71
Analysis of the Present Building Skin nice također u vrlo lošem stanju.Vanjska vap
Istok 287,86 83,34 371,20
neno-cementna žbuka ima velik broj pukoti
Zgrada nije planski rekonstruirana već goto na, što ukazuje na dotrajalost fasadnih ob Jug 275,07 38,62 313,69
vo šest desetljeća pa se i moglo očekivati da loga. Cjelokupna sanacija, kao i umanjenje Zapad 382,05 67,39 449,44
je ovojnica u izuzetno lošem stanju. Jugoza U-vrijednosti svih građevnih dijelova, neiz Pročelja
1197,71 229,33 1427,04
padna orijentacija padine na kojoj se nalazi bježan je zahvat koji otvara velik potencijal u ukupno
zgrada utjecala je na ideju da zgrada svojim umanjenju ukupnih transmisijskih i ventila Međukatna
konstrukcija 462,00
cijskih gubitaka energije kroz fasadne plohe prema tavanu
5 Na fasadnoj strukturi postoje ukrasi koji stvaraju (Sl. 1.).
Pod na tlu 669,30
zadebljanja, što je jasno vidljivo u fotodokumentaciji i na
crtima pročelja. Okviri oko otvora i vijenci moraju se zadr Istraživanje je također obuhvatilo detaljno Ukupna površina ovojnice (m2) 2558,34
žati prilikom sanacije. mjerenje trenutačnog stanja geometrijskih
248 PROSTOR 2[56] 26[2018] 244-257 H. Bradić, Z. Veršić Modeli transformacije zgrade… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Sl. 4. Vanjski otvori, trenutačno stanje karakteristika zgrade i digitalizaciju podata Vanjski su otvori dotrajali i oštećeni djelo
Fig. 4 External openings, present condition ka u računalnom programu AutoCad (verzija, vanjem vanjskih i unutarnjih utjecaja pa je
2014.) radi lakšeg upravljanja u daljnjim ana neophodna njihova potpuna zamjena. Anali
lizama karakteristika ovojnice te iskoristi zom su definirana četiri tipa vanjskih otvo-
vosti u drugim računalnim programima za ra. Vanjski otvori OTV1 odnose se na ulazna
proračune energetskih potreba. Slike 4. i 5. vrata koja su izvedena u kombinaciji drvo/
prikazuju digitalizirane nacrte izrađene na staklo, gdje je staklo jednostruko s jasno vid
osnovi izvorne i dosad jedine sačuvane pro ljivim fizičkim oštećenjima, s U=4,88 W/m2K.
jektne dokumentacije ove zgrade. Vanjski otvori OTV2 jesu prozori koji se nala
ze na etaži prizemlja i I. kata s proračunatim
Analiza je pokazala da ovojnicu zgrade čini U=5,2 W/m2K. Izvedeni su kao i prethodni
šest osnovnih građevnih dijelova za koje su tip, s postotno većim udjelom jednostrukog
proračunate U-vrijednosti. Prvi su tip vanjski stakla. U etaži podruma nalaze se dva tipa
zidovi u etaži prizemlja i I. katu, a definiraju OTV 3 i OTV 4 vanjskih otvora s izrazito viso
se kao vanjski zid TIP1. Zidovi su izvedeni kim U-vrijednostima 5,8 W/m2K. Izvedeni su
punom opekom, obostrano ožbukani vapne metalnim okvirima i ostakljeni jednostrukim
no-cementnom žbukom. Ukupna je debljina staklom. Pozicije su zanatski izvedene pa su
zida 60 cm. Koeficijent prolaska topline zbog toga njihovi transmisijski i ventilacijski
U=1,14 W/m2K, tok vodene pare je staciona gubitci izrazito veliki.
ran i masa je zida 1050 kg/m2, što zadovolja
va parametar toplinske stabilnosti konstruk Svi tipovi vanjskih otvora u lošem su fizičkom i
cije na ljetni režim. Ukupna površina zida TIP1 estetskom stanju te tehnički neispravni (nemo
u ovojnici jest 885,4 m2. Sanacijom je potreb gućnost zatvaranja i otvaranja). Srednja U-vri
no poboljšati toplinsko-izolacijsku vrijednost jednost vanjskih otvora iznosi 4,82 W/m2K. S
zida i umanjiti U-vrijednost ovoga dijela ovoj obzirom na srednju vrijednost netransparent
nice zgrade. nih dijelova, koja iznosi 1,24 W/m2K, srednja
vrijednost za cijelu ovojnicu školske zgrade
Druga dva tipa vanjskog zida, TIP2 i TIP3, na iznosi 1,56 W/m2K (Sl. 4., Dijag. 1.,2. i 3.).
laze se na poziciji etaže podruma, koji su dje
Konačni rezultat analize stvarnog stanja ovoj
lomično ukopani u tlo i izvedeni prirodnim
nice govori da je ovojnicu potrebno rekon
kamenom6 debljine 57-60 cm. Koeficijent pro
struirati i sanirati radi zadovoljavanja energet
laska topline ovih zidova iznosi U=1,67 W/m2K
ske učinkovitosti (smanjenja gubitka topline,
i U=1,87 W/m2K, a masa je zida 1150 kg/m2. što će otvoriti nastanak novoga vizualnog
identiteta), osobito na poziciji vanjskih otvo
Tabl. II. Toplinski gubitci proračunati putem ENSI EAB softwarea ra. Dijagrami 2. i 3. pokazuju postotni omjer
Table II Thermal losses calculated by means of ENSI EAB software ploštine postojećih građevnih dijelova u
I. II. III. IV. IX. X. XI. XII. ovojnici zgrade. Vanjski otvori imaju udio od
ΦT Transmisijski gubitci, 211.530,84 W/godina (71% od ukupnih) 9% u ukupnoj ovojnici i predstavljaju velik
A 15563,23 15698,82 12327,79 5423,78 38 % 844 5322,08 10734,56 16109,37
potencijal za smanjenje energetskih potreba,
B 11400,15 11499,48 9030,18 3972,95 28 % 618 3898,46 7863,13 11800,21
6 Kamen je lomljeni, različitih oblika, lokalnog podrijetla.
C 1695,18 1709,95 1342,77 591,77 6% 91,9 579,69 1169,23 1754,66
7 Na ovoj poziciji ovojnice ugrađen je sloj toplinske izo
D 11477,41 11577,4 9091,37 3999,87 28 % 622 3924,87 7916,41 11880,17
lacije (staklena vuna) u debljini od 10,0 cm.
ΦV Ventilacijski gubitci, 84.834,52 W/godina (29% od ukupnih)
8 Za sve proračune u izradi analiza primijenjeni su
16096,55 16236,79 12750,25 5609,64 873 5504,46 11102,42 16661,41 računalni programi: Ensi EAB Software BiH, Novolit i Ki
Expert. Dr.sc. H. Bradić certificiran je za korištenje progra-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Modeli transformacije zgrade… H. Bradić, Z. Veršić 244-257 26[2018] 2[56] PROSTOR 249
Sl. 5. Termovizijska snimka s vanjske strane ne energije 13,4 kWh/m2/god. Ukupna potreb Survey on the Quality of Indoor
na ulazna vrata u školu na energija za rasvjetu i ostale potrošače elek
Fig. 5 Thermovision image of the school entrance Space Conducted among Pupils
trične energije na godišnjoj razini iznosi 20,3 and Teachers
kWh/m2/god. Rasvjetna tijela u zgradi daju
zadovoljavajuću razinu umjetnog osvjetljenja, Anketa u školi provedena je 28.11.2012. godi
ali ne pripadaju u energetski učinkovite, što ne kod djece devetih razreda, starosne dobi
nije prihvatljivo, pa je potrebna zamjena kom od 14 do 15 godina (71 učenik), i djece petih
pletnog sustava umjetne rasvjete, kako unutra razreda, starosne dobi između 11 i 12 godina
tako i vani. Rasvjeta je pretežno izvedena fluo (44 učenika). Ukupno je anketirano 115 uče
rescentnim cijevima, a u prostorijama ostave, nika. U anketi su postavljena četiri pitanja13, a
kupaonice i kuhinje nalaze se svjetiljke sa žar grafički prikaz rezultata obrađenih odgovora
nom niti. Ukupna instalirana snaga umjetne dan je u Dijag. 5. i Dijag. 6.
rasvjete jest 8904 W ili 6,9 W/m2. Ostali su
električni potrošači u školi dotrajali i potreb- Trenutačno je stanje komfora unutarnjeg pro
na je njihova sveobuhvatna i ciljana zamjena stora nezadovoljavajuće jer se radi o lošim
novim, energetski učinkovitijima. uvjetima za boravak djece s mnogo aspekata
higijensko-tehničkih uvjeta14. Ponajprije, nije
Ukupne energetske potrebe zgrade jesu zadovoljena kvaliteta unutarnjeg zraka s gle
232,28 kWh/m2/god. (Dijag. 4.). dišta temperature, relativne vlažnosti i za
gušljivosti, a ne postoji ni kontrolirani venti
Analiza postojeće ovojnice lacijski sustav, nego se ventiliranje prostora
putem termografske kamere provodi prirodnim putem preko vanjskih
otvora. Osobito se veliki problemi javljaju u
Analysis of the Present Skin by prostorijama orijentiranim prema jugu i zapa
Thermographic Camera du jer su previše osunčane pa zbog toga tije
kom godine dolazi do pregrijavanja unutraš
Termografske snimke dokazuju pretpostavku
njih prostorija, a time i neprihvatljivih uvjeta
koja je uočena pregledom zgrade, tj. da su
za odvijanje nastave. Rezultati provedene
toplinski gubitci izrazito veliki kako na vanj
ankete ukazuju na zaključak da je unutrašnji
skim otvorima tako i kroz vanjske zidove.
zrak pregrijan u ljetnom razdoblju i time potvr
Snimke na Sl. 5. prikazuju temperaturne raz
like između temperature prvoga vanjskog
sloja i temperature vanjskog zraka od Δ20 °C 10 Snimka ukazuje na to da je vanjski sloj ovojnice znat
no topliji u odnosu na temperature vanjskog zraka, što
na pojedinim mjestima10, čime se i ovom me dokazuje velik prolazak topline kroz ovojnicu.
todom dokazuje vrlo loše stanje transparent 11 Južna i zapadna orijentacija daju velik potencijal u
nih dijelova ovojnice zgrade, jasno vidljivo generiranju toplinske energije od Sunca.
kroz intenzivan tijek toplinske energije. 12 Kinetički otvor predstavlja automatizirani element u
transparentnom dijelu ovojnice koji bi se prilagođavao
Rezultati termografskog snimanja pokazuju vanjskim utjecajima i potrebama unutrašnjeg prostora. U
da se radi o ovojnici s velikim toplinskim gu daljnjem tekstu bit će detaljnije opisan sustav koji bi se
bitcima po m2 površine, osobito na pozicija primijenio.
ma vanjskih otvora. Evidentni su problemi 13 U istraživanju sprovedena je anketa, a ukupan broj
anketirane djece jest 115. Postavljena su četiri pitanja: 1) U
zbog jednostrukog ostakljenja, malih dimen školskim učionicama zimi je - toplo, hladno ili umjereno?
zija profila u okviru i krilu otvora te deforma 2) U školskim učionicama ljeti je - toplo, hladno ili umjere
cijama vanjskih otvora (izvijanje drvenih pro no? 3) Je li u učionicama, sportskim dvoranama i kabineti
fila, fizička oštećenja, spoj profila i stakla). ma zagušljivo - da ili ne? i 4) Jesu li učionice dovoljno
osvijetljene u večernjim satima - da ili ne?
Sve navedeno uzrok je velikih transmisijskih i
14 Specifičnosti higijensko-tehničkih uvjeta kod zgrada
ventilacijskih gubitaka. Potrebno je osmisliti za osnovno obrazovanje čine ih kompleksnijima glede
nove elemente, prozore koji će moći odgovo njihova saniranja radi dosezanja idealnih uvjeta za bora-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Modeli transformacije zgrade… H. Bradić, Z. Veršić 244-257 26[2018] 2[56] PROSTOR 251
Zaključno razmatranje
o stvarnom stanju zgrade
Concluding Remarks about the Real
Condition of the Building
Na osnovi dobivenih rezultata analize zgrade 2. Emisija CO2 na osnovi proračunate po Dijag. 5. Rezultati ankete djece
OŠ Saburina može se zaključiti da minimalni trebne energije jest 87,2 kg/m2/god. ili 112,4 uzrasta devetih razreda
Diag. 5 Survey results obtained
uvjeti za rad i boravak djece, nastavnog i osta t/god. from the 9th-grade children
log osoblja nisu zadovoljeni. Nema kontrole 3. Minimalni higijensko-tehnički uvjeti za bo
kvalitete unutrašnjeg zraka i nije zadovoljen ravak djece nisu zadovoljeni. Dijag. 6. Rezultati ankete djece
standard izmjene zraka po satu (ventilacija ne uzrasta petih razreda
postoji, u ljetnom razdoblju unutrašnji je zrak Zgrada koja je bila predmet analize ima sna Diag. 6 Survey results obtained
from the 5th-grade children
pregrijan). Kroz ovojnicu zgrade ostvaruju se žan potencijal kreiranja energetski učinko
veliki toplinski gubitci, osobito na pozicijama vite arhitekture transformacijom postojeće
vanjskih otvora, a evidentirana su i velika fizič ovojnice u koncept poluaktivne strukture s
ka oštećenja na kompletnoj ovojnici. ciljem kontroliranja prolaska topline u oba
smjera, tj. iz unutra prema van i obratno. Na
1. Proračunate energetske potrebe zgrade
taj način kreiramo unikatan koncept vanj
jesu 232,28 kWh/m2/god. (435 kWh/m2/god.
primarne energije).15 skog otvora koji će biti dinamična struktura
između vanjskog i unutrašnjeg prostora s
ciljem pretvaranja sunčane energije u elek
v ak djece. „Škola treba da bude mjesto koje i izvana i unu
tra pruža prijatnu sliku našem oku. Unutra to treba da
tričnu.16 Zapadno pročelje na ovaj način po
bude svijetao, čist, sa mnogo slika ukrašen prostor... Izva staje aktivni sudionik u kreiranju energetski
na, uz školu moramo osigurati ne samo slobodno mjesto učinkovite arhitekture.
za šetanje i igre (jer to mi omladini uopće ne možemo
uskratiti), nego moramo urediti i vrt.” [Bajbutović, 1983: Osobnosti mikrolokaliteta, točnije potencijal
28, citat: J.A. Komensky]. Kako bi se osigurao kvalitetan energije Sunca i vjetra, omogućavaju kreira
boravak djece u školi, moraju biti zadovoljeni svi higi
jensko-tehnički uvjeti: osvjetljenje, prozračivanje, akusti nje relacije između zgrade i njene okoline
ka i zaštita od buke, grijanje i ostale instalacije te zaštita (mikro i makro promatranje lokaliteta) te
od požara. Pravilno osvjetljenje prostora u kojem borave time jedinstvenog modela transformirane ar
djeca od neizmjerne je važnosti za ugodnost čovjeka, jer u
dobi od 7 do 14 godina u tim prostorijama djeca provode
hitekture kao posljedice energetske učinko
dnevno i do 10 sati [Auf-Franić, 2004: 73-68, 240]. vitosti. Drugi je potencijal rekonstrukcija i
15 Energetski razred zgrade OŠ Saburina jest E [*** ugradnja tehničkih sustava za tretiranje kva
2010: 13] litete unutrašnjeg zraka i zadovoljavanje po
16 Dinamična zaštita u obliku horizontalnih aluminijskih treba učenika i nastavnika u provedbi nasta
traka na vanjskoj strani otvora prilagođavala bi se inten ve (sustavi grijanja, ventilacije, hlađenja, su
zitetu Sunčeva zračenja te štiteći unutrašnji prostor od
prevelikoga Sunčeva zračenja putem fotonaponskih ćelija stav rasvjete i koncept novih potrošača
proizvodila toplotnu energiju. električne energije).
252 PROSTOR 2[56] 26[2018] 244-257 H. Bradić, Z. Veršić Modeli transformacije zgrade… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Dijag. 7. Umanjenja U-vrijednosti na pojedinim Modeli transformacije zgrade 17 Bosna i Hercegovina, Komisija za očuvanje nacional
pozicijama ovojnice zgrade. Manje vrijednosti
na stupcima predstavljaju umanjene U-vrijednosti OŠ Saburina nih spomenika - www.kons.gov.ba
nakon primjene mjera energetske efikasnosti. 18 Zajedno sa zgradom OŠ Mula Mustafa Bašeskija u Ul.
Diag. 7 Reductions of U-values on certain positions Transformation Models Logavina u gradu Sarajevu upućuje na primjere arhitektu
of the building skin. Smaller values represent for the Primary School Building re građene u gradu Sarajevu pod utjecajem autohtonog
reduced U-values after the energy efficiency stila ‘bosanskog sloga’. Bosanski slog počinje se razvijati
measures are applied.
Saburina krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u razdoblju prije Prvo
ga svjetskog rata, kao posljedica kritike arhitekata na
Dijag. 8. Proračun energetskih potreba Snažan potencijal energetskih ušteda vidi se dotadašnju gradnju. Prvi osvrt na tradiciju daje arhitekt
nakon transformacije (Model 1A) u transformacijama ovojnice koja trenutačno Josip Vancaš (rezolucija Bosanskom saboru 1911. godine o
Diag. 8 Assessed energy needs after transformation arhitektonskom naslijeđu), koji s nekolicinom svojih sljed
(Model 1A)
nije zaštićena kao nacionalni spomenik BiH17, benika istražuje tradicionalnu arhitekturu podneblja i krei
ali se radi o vrlo značajnoj povijesnoj zgradi.18 ra kritiku koja će poslije biti povod da isti pravac slijede i
U nastavku su prezentirana dva modela preo mnogi drugi poznati arhitekti u gradu Sarajevu. Naime,
brazbe, gdje drugi predstavlja nadgradnju projekt za kuću u Bosni koji je nastao već 1904. godine
(arh. Ernst Lichtblau, karakteristike: povišena pozicija
prvoga modela. kuće, terasaste pristupne zone…) može se uzeti kao po
četak razvoja ‘bosanskog sloga’. [Krzović, 2004: 189-191]
Prvi model transformacije zgrade 19 Debljina kamene vune u pločama bila bi 5,0 cm, i to
zato da se ne bi narušili dekorativni elementi na fasadnoj
First Transformation Model strukturi koji se javljaju u obliku prozorskih okvira i vijena
ca. Njena ugradnja planirana je isključivo na ravnim dijelo
for the Building vima pročelja i na pozicijama gdje njena ugradnja ne reme
ti plastiku pročelja. Svi istaci i ukrasi koji u obliku konzola
Analiza potencijala smanjenja potrebne energi ili prepusta izlaze iz ravnine fasade neće biti izolirani. Na
je u procesu transformacije postojećeg stanja mjestu kontakta izoliranog dijela pročelja s istacima i uk
rasima moguće je izvesti cezuru koja će ostaviti vidljivu
ovojnice imala je za cilj ukazati na mogućnost plastičnost pročelja, a što je predmet izrade izvedbenog
suživota postojeće strukture s okruženjem u projekta i rješenja detalja. [Bradić, 2014.]
pogledu korištenja obnovljivih izvora energije. 20 Na podrumskim zidovima nije zabilježena pojava
vlage pa se pretpostavlja da s vanjske strane zida postoje
Ugradnja toplinsko-izolacijskih slojeva na hidroizolacijski slojevi. [Bradić, 2014.]
ovojnici pridonosi značajnim uštedama to 21 Iako se radi o zgradi koja do danas nije službeno
plinske energije i time umanjenju emisije CO2 proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovi-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Modeli transformacije zgrade… H. Bradić, Z. Veršić 244-257 26[2018] 2[56] PROSTOR 253
Ovaj primjer zgrade zahtijeva značajne količi strukturu. Proces preobrazbe u svrhu kreira
ne energije za ventiliranje unutrašnjeg pro nja niskoenergetskih zgrada neminovno do
stora, stvaranje prihvatljivih uvjeta za bora vodi do transformacije postojećega vizualnog
vak djece i odvijanje nastavnog procesa. Po identiteta. Primjer zgrade OŠ Saburina poka
trebno je koristiti principe bioklimatske zuje da bez sveobuhvatne i ciljane sanacije
arhitekture (prirodno provjetravanje29) kako ovojnice nije moguće postići zadovoljavajući
bi se umanjila potrebna energija za hlađenje i rezultat. Ključno je napraviti analize transpa
ventilaciju. Model ventiliranja za ovaj primjer rentnih i netransparentnih ploha. To u ovome
transformacije obuhvaća dva pristupa (Sl. 7). konkretnom slučaju znači korištenje koncepta
aktivnog odnosa čitave ovojnice prema okolini
Prvi pristup predstavlja prirodno provjetrava putem automatiziranih vanjskih otvora koji će
nje koje nastaje cirkuliranjem zraka kroz provoditi kontroliranu regulaciju protoka sun
zgradu iz suprotno orijentiranih pročelja, tj. čane energije u unutrašnji prostor. Zgrada
zbog različite temperature vanjskog zraka i mora uspostaviti aktivnu relaciju u pogledu OSUNČANA FASADNA STRUKTURA
visine pozicije ulaza i izlaza zraka. Ovisno o korištenja obnovljivih izvora energije iz svoga
položaju Sunca tijekom dana i godišnjeg okruženja te u konačnici kreirati djelomično
doba, oformit će se zone s hladnim i toplim kinetičku granicu između unutrašnjeg i vanj
dijelovima oko zgrade te zbog razlike u tem skog prostora. Snižavanje ukupnih energet
peraturi inicirati kretanje zraka. skih potreba i emisije CO2 rezultirat će pobolj
Drugi je pristup mehaničko ventiliranje, po šanjem kvalitete i ugodnosti boravka u unu
moću kojeg se zagrijani unutrašnji zrak preu trašnjosti zgrade. Unutrašnji prostori trebaju
zima putem ventilacijskih kanala i vodi u tlo imati konstantnu temperaturu, relativnu vlaž
na projektom predviđenu dubinu, a potom nost, koncentraciju kisika i kontrolirano pri
vraća u zgradu. Na ovaj način iskorištava se rodno osvjetljenje. Sve navedeno dovodi do
toplinska energija tla, koja ima konstantnu točke kada se postojeći vizualni identitet trans
temperaturu od 10 do 12 °C na dubini većoj formira, čime se otvara čitav niz pitanja koja
od 10 m. Ovaj sustav omogućava minimalan sučeljavaju postojeću arhitekturu s novim za
utrošak električne energije za pokretanje htjevima. U radu su na stvarnom primjeru pri
ventilatora za umjetno i kontrolirano kretanje kazane posljedice ispunjavanja zahtjeva ener
zraka. U skladu s higijensko-tehničkim uvjeti getskih ušteda i emisije CO2 na postojeći vi
ma, zahtijevana temperatura zraka unutar zualni identitet. Nije moguće doseći postav-
objekta kreće se između 19-21 °C, dok je tem ljeni cilj trostrukog ili većeg smanjenja ukup
peratura zraka iz sonde hladnija (oko 12-16 nih energetskih potreba bez utjecaja na po
°C). Iz tog ju je razloga potrebno dodatno za stojeći vizualni identitet. Zaključak rada tako
NOVI SUVREMENI VANJSKI OTVOR
grijati pomoću rekuperiranja toplinske ener otvara diskusiju, upućuje, ali i daje konkretne ALUMINIJSKI OKVIR TRI STAKLA
gije iz izlaznoga unutrašnjeg zraka. Zamiš korake cjelokupnog procesa, te samim time POSTOJEĆI DRVENI JEDNOKRILNI PROZOR
JEDNOSTRUKO OSTAKLJENJE
ljeni koncept koristi prirodno provjetrava- uvodi u problem pomirenja povijesno značaj
ALUMINIJSKA ZAŠTITA OD SUNCA, AKTIVNA
nje uz dodatnu mehaničku potporu30 i kao nog objekta s novim potrebama i zahtjevima FOTONAPONSKE ĆELIJE AKTIVNE
takav približava se principima bioklimatske čovjeka prema istom, a sve u skladu s važećim
arhitekture. direktivama, pravilnicima i normama.
Sl. 8. Novi koncept sanacije vanjskog otvora
nium (CIS) i c) Cadmium-telluride (CdTe). [Hegger, Fuchs, i pretvaranje u aktivni sustav zgrade
Zeumer, 2008: 96] Fig. 8 New concept of the rehabilitation
of the external opening and transformation
29 Teži se pokretanju prirodnog toka zraka bez pomoći
into an active system of the building
mehaničkih uređaja koji bi zahtijevali trošenje električne
energije. Pojam bioklimatske arhitekture u čestoj je rela
ciji s pojmom samoodržive arhitekture. Naime, u današnjoj
arhitektonskoj praksi teže se koriste tradicionalni principi
gradnje koji su oduvijek davali najveći naglasak na odnos
čovjeka, arhitekture i okruženja. U djelu Bioklimatska arhi-
tektura, traženje puta za Raj definirane su osobnosti bio
klimatske arhitekture, gdje se kaže da je povezanost ili
analogija s određenim prirodnim procesima ključ auto
nomnosti arhitektonskog koncepta. [Hadrović, 2008: 6]
30 Pri ulasku i izlasku vanjskog zraka instalirali bi se au
tomatski otvori koji na osnovi vanjske temperature zraka,
brzine kretanja zraka i unutrašnjih potreba omogućavaju
ulazak i izlazak zraka.
256 PROSTOR 2[56] 26[2018] 244-257 H. Bradić, Z. Veršić Modeli transformacije zgrade… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Literatura Izvori
Bibliography Sources
Sažetak
Summary
Biografije
Biographies
Dr.sc. Haris Bradić, bio je docent na Katedri za ar Haris Bradić, Ph.D., until the 1th October 2018
hitektonske konstrukcije i tehnologiju građenja pri worked as Assistant Professor in the Department
Univerzitetu u Sarajevu, Arhitektonski fakultet (do of Architectural Structures and Building Technolo
1.10.2018.). Doktorirao je 2014. na Arhitektonskom gy at the Faculty of Architecture, University of Sara
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je većega jevo. He received his Ph.D. in 2014 from the Faculty
broja znanstvenih i stručnih radova, kao i arhitek of Architecture, University of Zagreb. He is the
tonskih objekata, te osnivač arhitektonskog studi founder of the architectural practice Neufeld &
ja Neufeld&BradicArchitecture u Sarajevu. Bradic Architecture in Sarajevo.
Dr.sc. Zoran Veršić, izvanredni je profesor na Ka Zoran Veršić, Ph.D. Associate Professor, head of
tedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo te the Institute for Building Construction and Building
predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Physics at the Faculty of Architecture, University of
Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vo Zagreb. He is the head of many scientific research
ditelj je više znanstvenih projekata s temom ener projects focused on energy efficiency in Building
getske učinkovitosti u zgradarstvu. Construction.