Scribd
Upload
174 views31 pages

Statistika I Informatika

This document provides an overview of a methodology of scientific research course being held at the University of Sarajevo Faculty of Health Studies. It discusses the use of statistics and informatics in scientific research, including the validity of variables, sample formation, and grouping. The document also covers topics such as the definition of science and the scientific method, as well as the roles of statistics and biomedical/health informatics in research methodology.

Uploaded by

Meris Jugador
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PPTX, PDF, TXT or read online on Scribd
174 views31 pages

Statistika I Informatika

This document provides an overview of a methodology of scientific research course being held at the University of Sarajevo Faculty of Health Studies. It discusses the use of statistics and informatics in scientific research, including the validity of variables, sample formation, and grouping. The document also covers topics such as the definition of science and the scientific method, as well as the roles of statistics and biomedical/health informatics in research methodology.

Uploaded by

Meris Jugador
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PPTX, PDF, TXT or read online on Scribd
You are on page 1/ 31

UNIVERZITET U SARAJEVU - FAKULTET

ZDRAVSTVENIH STUDIJA

I SEMESTAR III CIKLUSA STUDIJA AK. 2019/20.


godine

PREDMET: METODOLOGIJA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA

UPOTREBA STATISTIKE I INFORMATIKE U NAUČNIM


ISTRAŽIVANJIMA. VALJANOST VARIJABLI,
OBLIKOVANJE UZORKA I SKUPINA.

doc.dr Muris Pecar

Sarajevo, 29.03.2020.
NAUKA/ZNANOST

• Nauka se definiše kao traženje reda, zakonitosti u


prirodi, a termin nauka u najširem smislu je sinonim
za ZNANJE.

• Podjela nauke na prirodne, tehničke, društvene i


humanističke postaje sve manje važna jer se danas s
razvojem tehnologije razvijaju nove naučne oblasti i
cjelokupna nauka postaje sve više interdisciplinarna i
• Naučna metoda je skup spoznajno-epistemoloških
(teorijsko spoznajnih) načela, logičkih i
proceduralnih pravila koje nauka kao djelatnost
primjenjuje u naučno-istraživačkoj praksi. Naučno
istraživanje je sistematski način postavljanja pitanja
i sistematski način odgovaranja na njih (Ćirić, 2003).
Razlika između naučnog i svakodnevnog mišljenja je u tome što je
naučno mišljenje:
• sistematično (upravljeno na ograničena područja u dobro
definisanim uslovima)
• objektivno (usmjereno na pojave i stvari kakve jesu, neovisno o
našim ili tuđim željama)
• neprestano kontrolisano (što se tiče uslova prikupljanja podataka)
• verifikovano (izvrgnuto stalnoj kontroli dobivenih rezultata i
metoda njihova dobivanja)
• oprezno u generalizovanju (uvijek zaključujemo u terminima
vjerojatnosti, a ne „apsolutne istine” (Vujević, 1983).
Šta je statistika?
• Statistika je nauka koja prikuplja, prezentuje,
analizira i tumači prikupljene podatke, i koristi ih
u procjeni veličine asocijacija i testiranja
hipoteza.

• Biostatistika/zdravstvena statistika je
primjenjena statistika u dizajniranju studija i
analizi podataka u medicinskim i zdravstvenim
Šta je statističko istraživanje?
• Predstavlja cjelokupnost statističkih
postupaka i radnji od početka do kraja
statističke akcije.

Statističko istraživanje obuhvata:


• Posmatranje i prikupljanje podataka
• Grupisanje i sređivanje podataka
• Analiza i obrada podataka i rezultata
• Publikovanje podataka i rezultata
“…in the next century, the study of informatics will become as
fundamental to the practice of medicine as anatomy has been to
the last.”
Professor Enrico Coiera

Centre for Health Informatics, Australian Institute of Health Innovation


Šta je biomedicinska/zdravstvena informatika?
• Predstavlja interdisciplinarnu oblast koja
proučava optimalno korištenje
biomedicinskih/zdravstvenih podataka,
informacija i znanja za naučne svrhe, rješavanje
problema i donošenje odluka u cilju poboljšanja
zdravlja pojedinca, ili šire - društva u cjelini
(Shortliffe, 2014).
• Biomedicinska/zdravstvena informatika je oblast
koja izučava optimalno korištenje informacija, često
potpomognuto upotrebom tehnologija, a sve u cilju
poboljšanja zdravlja pojedinca i/ili populacije,
unapređenja sistema zdravstvene zaštite i
biomedicinskih istraživanja.

Vilijam Herš
Professor of Medical Informatics and Clinical Epidemiology School of Medicine at
Oregon Health & Science University (OHSU) in Portland, Oregon, USA
Koja je oblast proučavanja zdravstvene
informatike?
• Proučava i podržava zaključivanje, modelovanje,
simulaciju, eksperimentalni rad i prenos znanja
u širokom istraživačkom spektru, od nivoa
molekula preko pojedinca do populacija, od
bioloških do socijalnih sistema, prevazilazeći
pritom granice između bazičnih i kliničkih
istraživanja, svakodnevne kliničke prakse i
sistema zdravstvene zaštite.
Uloge u metodologiji naučnog istraživanja:
• Biomedicinska/zdravstvena informatika razvija,
proučava i primjenjuje teorije, metode i procese
stvaranja, skladištenja, pronalaženja, korišćenja,
upravljanja i razmjene
biomedicinskih/zdravstvenih podataka,
informacija i znanja.
PRIMJENA INFORMATIKE U ZDRAVSTVU

• U funkciji vođenja zdravstvene i medicinske


dokumentacije,
• medicinskoj dijagnostici,
• terapiji i rehabilitaciji,
• organizaciji zdravstvenog rada,
• medicinskim istraživanjima,
• medicinskoj edukaciji.
• Istraživački aspekt informatike podrazumijeva
upotrebu informatike u biomedicinskim i zdravstvenim
istraživanjima, čiji je fokus na kliničkim istraživanjima
koje imaju za cilj da ubrzaju implementaciju rezultata
istraživanja u sistem zdravstvene zaštite.

• Istraživački rad u oblasti biomedicinske/zdravstvene


informatike najčešće proizilazi iz identifikacije
problema na polju zdravstva za koji se traži
informatičko rješenje.
Šta je podatak?
• Podatak predstavlja neobrađenu činjenicu koja
ima neko značenje i sadržava opis svojstva
određenog entiteta, registrovane činjenice ili
zapažanja tokom nekog procesa ili događaja.
Može postojati u bilo kojem obliku bio
upotrebljiv ili ne. Oblici podataka su zvučni,
slikovni, brojčani i tekstualni.
Šta je informacija?
• Informacija je rezultat analize i organizacije
podataka na način da daje novo znanje primaocu
informacije. Ona postaje znanje kad je
interpretirana, odnosno stavljena u kontekst ili
kad joj je dodano značenje i predstavlja skup
logički povezanih podataka, obrađenih i
organizovanih činjenica koje postaju informacije u
momentu njihovog korištenja i samo ako su
pravovremeno date.
• Zdravstveni podatak je podatak o pojedincu, o njegovu
fizičkom ili mentalnom zdravlju, uključujući zdravstvene
usluge koje su mu pružene u zdravstvenom sistemu.
• Zdravstvena informacija nastaje obradom zdravstvenih
podataka sa svrhom njene dalje upotrebe u zdravstvenom
sistemu ili za potrebe sistema povezanih sa zdravstvenim
sistemom.
• Izvorni zdravstveni podatak je vjerodostojan zapis o
određenoj zdravstveno relevantnoj činjenici, mjerenju
odnosno zaključku, koji se bilježi na mjestu nastanka
podatka ili na način za koji ovlaštena osoba može
garantovati njegovu izvornost, cjelovitost i vjerodostojnost u
METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA
IZVORI I VRSTE PODATAKA U ZDRAVSTVU

U primarnim zdravstvenim istraživanjima izvori su:


• eksperimenti, intervjui, ankete i terenska
mjerenja

U sekundarnim istraživanjima izvori su:


• statistički i drugi izvještaji, baze podataka, naučni
članci i internet
VARIJABLE

• Predstavljaju kvantitativne ili kvalitativne osobine


pojave ili fenomena koji je predmet istraživanja, a
svaka pojava ili predmet posmatranja u istraživanju
ima više varijabli koje su određene međusobnim
odnosom.
Podjela varijabli:
• Kvantitativne varijable određuju se mjernim jedinicama
(npr. visina, težina)
• Kvalitativne varijable određuju se atributima (npr. boja
• Zavisne varijable kod kojih proučavamo njihove
odnose s ciljem što boljeg razumijevanja predmeta
istraživanja.

• Nezavisne varijable su fenomeni ili pojave na osnovu


kojih se klasificiraju zavisne varijable i u
eksperimentu mjerimo njihov uticaj na zavisne
varijable (npr. učinci novog lijeka na sniženje
vrijednost povišenog krvnog pritiska gdje je lijek
nezavisna varijabla, a krvni pritisak zavisna
• Istraživanje u biomedicini i zdravstvu (klinička,
sociomedicinska ili epidemiološka) najčešće se
radi na ispitanicima (pacijentima/bolesnicima)
ili laboratorijskim materijalom u
eksperimentalnom istraživanju.

• Shodno tome treba pristupiti valjanom


oblikovanju uzorka i skupina.
ODREĐIVANJE VELIČINE UZORKA

• Uzorak je podskup osnovnog skupa i uzima se u svrhu


ispitivanja obilježja elemenata osnovnog skupa (ili
populacije).
• Pouzdanost uzorka ne raste sa njegovom veličinom.
• Uzorkom se dolazi do procjene karakteristika osnovnog
skupa, a statističkom metodom određuje se pouzdanost i
preciznost procjene.
• U biomedicinskom/zdravstvenom istraživanju treba
jasno definisati uzorak, odrediti ukupan broj
uzoraka, njihove osnovne karakteristike, gdje će
biti urađeno istraživanje i u kom vremenskom
periodu će se provesti.

• Uzorak predstavlja dio populacije koji je selektivno


nepristrasno odabran i prema tome je
reprezentativan da bi predstavljao populaciju.
• Na odabir uzorka utiču hipoteze i ciljevi naučnog istraživanja,
statističke analize koje se primjenjuju za dokazivanje
postavljenih hipoteza, željeni nivo pouzdanosti rezultata i
raspoloživa finansijska sredstva.

• Kriteriji za uključivanje u istraživanje navode se sa svim


osnovnim karakteristikama da bi se jasno i precizno opisalo ko
će biti uključen.
• Kriteriji za isključivanje iz istraživanja u kome se navode razlozi
zbog kojih će neki ispitanik koji je bio uključen u istraživanje biti
isključen iz njega ili koji pacijenti uopšte neće biti uključeni u
POSTUPAK PLANIRANJA ISTRAŽIVANJA
Šta je uzorkovanje?
Predstavlja „izvlačenje” ili niz izvlačenja pojedinačnog člana osnovnog
skupa pri čemu može biti:
Vjerovatno uzokovanje (bazira se na teoriji vjerovatnoće) pri čemu se
dobija:
a) prost slučajni uzorak (svaki član ima ima istu vjerovatnoću ili šansu da
bude izabran metodom „naslijepo” iz šešira ili metodom slučajnih
brojeva.
b) sistematski uzorak (kada se svaki n-ti element iz liste bira u ramacima
jednakog intervala počevši od nasumično izabrane početne tačke)
c) stratificirani uzorak (uzorak sa asimetričnim raspodjelama, npr.raspon
raferentnih lab.vrijednosti za djecu i odrasle, muškaraca i žena itd.)
d) grupni (klaster) uzorak najsloženiji tip slučajnog uzorka (kada ne postoji
• Nevjerovatno uzorkovanje (nije zasnovano na teoriji
vjerovatnoće, pri izvačenju uzoraka nije poznata vjerovatnoća s
kojom neki član osnovnog skupa ulazi u uzorak. Time
dobivamo:
a) prigodni uzorak (raspoloživi uzorak do kojeg smo mogli doći –
lab.)
b) kvotni uzorak (kvote – svojstva su unaprijed određena – npr.
oboljenja koja se češće javljaju u muškoj populaciji pa se uzima
veći procenat M)
c) namjerni uzorak (dobro poznavanje populacije za izbor
uzorka)
• Miješani tip uzorka (kada u jednoj fazi istraživanja radimo
sa jednom vrstom uzorka, a u drugoj fazi sa drugom
vrstom).

• Kontrolni uzorak jeste grupa koja se formira radi


poređenja i utvrđivanja sličnosti i razlika s istraživačkim
uzorkom.
U biomedicinskim i zdravstvenim istraživanjima izbor
kontrolnog uzorka je obavezan.
LITERATURA
• Dijana Avdić, Fatima Jusupović i sar. Metodologija naučnog
istraživanja u zdravstvu. Fakultet zdravstvenih studija
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2018;136-141.
• Semra Čavaljuga. Osnovi zdravstveno-statističkog sistema.
Medicinski fakultet Univerzitet u Sarajevu, Kontinuirana
profesionalna edukacija iz zdravstvenog menadžmenta,
Sarajevo 2014.
• Joško Sindik. Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu.
Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2014.
• Nataša Milić i dr. Biomedicinska informatika. Medicinski fakultet
HVALA NA PAŽNJI!

You might also like