Dili Institute of Technology
Dili Institute of Technology
Husi
Turma : B
Materia : Algoritma
NIM : 2101020110107
2022
INDISE
KAPITULU 0..................................................................................................................................................0
Organizasaun Kapitulu Sira...................................................................................................................0.1
Livru Ne'e Mak Saida?..........................................................................................................................0.2
KAPITULU 1..................................................................................................................................................1
Variabel Sira..........................................................................................................................................1.1
Tipu Dadus............................................................................................................................................1.2
Estrutura Data......................................................................................................................................1.3
Tipu Dadus Abstrata (ADTS)..................................................................................................................1.4
Saida Mak Algoritma?...........................................................................................................................1.5
Tanbasa Mak Estuda Kona-Ba Algoritma?............................................................................................1.6
Objetivu Husi Análize Algoritma Nian...................................................................................................1.7
Análize Ba Tempu Hira?........................................................................................................................1.8
Kompara Algoritma...............................................................................................................................1.9
Taxa Kresimentu Saida?......................................................................................................................1.10
Uza Beibeik Taxa Kresimentu..............................................................................................................1.11
Tipu Análize........................................................................................................................................1.12
Notasaun Asymptika...........................................................................................................................1.13
Big-0 Notation....................................................................................................................................1.14
Omega-ꭥ Notasaun............................................................................................................................1.15
Theta - Θ Notasaun.............................................................................................................................1.16
Tanbasa Bolu Análize Asymptotiku?...................................................................................................1.17
Matadalan Ba Análize Asymptiku.......................................................................................................1.18
Uma Ne'ebé Di'ak Husi Notasaun.......................................................................................................1.19
Commonly babain uza ba Logarithmu halo prosesu ba summantions...............................................1.20
(Mestradu Ba Divide No Manán-Na'in)...............................................................................................1.21
Divide no manaan mestradu: problema & solusaun...........................................................................1.22
Mestradu ba subtractasaun no manán beibeik..................................................................................1.23
Variante Subtrasaun No Manan Nain Theorem.................................................................................1.24
Metodu Siikdor No Konfirma..............................................................................................................1.25
Analiza Amortizadu.............................................................................................................................1.26
Analiza Algoritums: Problema No Solusaun........................................................................................1.27
KAPITULU 2.................................................................................................................................................2.
2.1 Introdusaun....................................................................................................................................20
2.2 Saida Mak Mosu?............................................................................................................................20
2.3 Tanbasa Rekorrensia?.....................................................................................................................20
2.4 Formatu Husi Funsaun Recursivu....................................................................................................20
2.5 Númeru Rekorrensia No Memória (Vizual)......................................................................................21
2.6 Recursion Versus Iteration..............................................................................................................22
2.7 Nota Kona-Ba Reklamante..............................................................................................................23
2.8 Ezemplu Algoritum Husi Rekorente.................................................................................................23
2. 9 Recursaun: Problema & solusaun...................................................................................................23
2.10 Saida Mak Hetan Fali Formasaun?.................................................................................................24
2.11 Example Algorithms of Backtracking.............................................................................................24
2.12 Backtracking: Problema & Solusaun..............................................................................................24
KPAPITULU 3..............................................................................................................................................25
3.1 Saida Mak LINKED LIST ?..................................................................................................................25
3.2 Lnked List ADT.................................................................................................................................25
3.3 tanbasa Linked List?.........................................................................................................................26
3.4 Arrays overview...............................................................................................................................26
3.6 Singly Linked Lists...........................................................................................................................27
3.7 lista rua ne'ebé liga malu.................................................................................................................28
3.8 Sirkular Lista Ligasaun......................................................................................................................30
3.9 Lista Ida-Ne'ebé Bele Hanoin-Hetan-Konfiansa...............................................................................31
3.10 Lista Ne'ebé La Iha Ligasaun..........................................................................................................33
KAPITULU 4................................................................................................................................................34
4.1 Saida Mak Stack?.............................................................................................................................34
4.2 Oinsa Ita Uza Stack?.........................................................................................................................35
4.3 Stack ADT.........................................................................................................................................35
4.4 Aplikasaun Sira................................................................................................................................36
4.5 Implementasaun..............................................................................................................................36
4.6 Komparasaun Implementasaun.......................................................................................................37
Kapitulu5...................................................................................................................................................37
5.1 Saida Mak Queques?.......................................................................................................................37
5.2 Oinsa Ita Uja Queques?...................................................................................................................37
5.3 Queques ADT...................................................................................................................................38
5.4 Esepsaun..........................................................................................................................................38
5.5. Aplikasaun Sira................................................................................................................................38
5.6. Implementasaun.............................................................................................................................39
KAPITULU6.................................................................................................................................................39
6.1. Saida Mak Tress?............................................................................................................................39
6.2 Glosariu...........................................................................................................................................39
6.3. Binary Tree.....................................................................................................................................40
6.4. Tipu Husi Binary Tree......................................................................................................................40
6.5 Propriedade Ba Binary Tree.............................................................................................................41
6.6 Binariu Ai-Horis Sira........................................................................................................................42
6.8 uza traversal ai-horis (stack or queque la iha traversal)..................................................................45
6.9 ai-horis.............................................................................................................................................46
6.10 ai-hun sira......................................................................................................................................46
6.11 binary Search trees (BSTs).............................................................................................................47
6.12 buka ai-hun ho didi'ak...................................................................................................................48
6.13 AVL (adelson-velskii no rai-maran)trees........................................................................................49
6.14 variasaun seluk ba TREES...............................................................................................................50
6.14.1 ai mean-metan...........................................................................................................................50
6.14.2 Splay Ai-Hun...............................................................................................................................51
6.14.3 8-Trees.......................................................................................................................................51
6.14.4 Ai-Hun Barak...............................................................................................................................52
6.14.5 Ai-Hun Sira Ne'ebé Buras Liu [Ai-Hun Sira].................................................................................52
6.14.6 Scapegoat Tree...........................................................................................................................52
KAPITULU 7................................................................................................................................................53
7 .1 Saida Mak Prioridade Iha Queue?...................................................................................................53
7. 2 Priority Queue ADT.........................................................................................................................53
7.3 Prioridade Aplikasaun Queue Nian..................................................................................................54
7.4 Prioridade Queue Implementa.......................................................................................................54
KAPITULU 8................................................................................................................................................55
8.1 Introdusaun.....................................................................................................................................55
8.2 Relasaun Ekivalénsia No Klase Ekivalénsia.......................................................................................55
8.3 Disjoint Sets Adt...............................................................................................................................55
8.4 Aplikasaun.......................................................................................................................................55
8.5 Tradeoffs Iha Implementasaun Disjoint Set ADT.............................................................................56
KAPITULU 0
Estrutura dadus no algoritums nu'udar aspetu importante iha Siensia komputadór tanba forma
fundamental
Harii bloku hodi dezenvolve solusaun lojiku ba problema sira, no mos kria programa sira ho
efisiénsia nebee mak hala'o
Serbisu nebee otimalmente. Livru nee koalia kona-ba topiku sira nebee presiza atu hetan
koñesimentu kle'an kona-ba matéria no Konseitu sira hanesan Linked Lists, Stacks, Queues,
Trees, Priority Queues, Searching, Sorting, Hashing, Algorithm Design Techniques.
Greedy, Divide and Conquer, Dynamic Programming and Symbol Tables.
I. Introdusaun: Kapítulu ida-ne'e fornese observasaun Jerál ida kona-ba algoritia sira no
sira-nia fatin iha informátika modernuSistema. Konsidera motivasaun Jerál sira ba
análize algoritmic no abordajen oin-oin Estuda kona-ba karakterístika dezempeñu husi
algoritums.
II. Recursion and Backtracking: Rekorrente nu'udar téknika ida-ne'ebé bele fó dalan ba
programa ne'e atu espresa operasaun kona-ba sira-nia an rasik. Ho liafuan seluk, ida-ne'e
mak prosesu atu define Funsaun ka kalkula Funsaun ida Númeru husi aplikasaun
repetitivu husi algoritum.Ba problema reál-world barak, prosesu solusaun ne'e kompostu
husi servisu ne'ebé ita-boot sira halo liu husi sekuensia ida Desizaun iha ne'ebé hili ida-
ne'e sei lori ita tuir dalan balun (ezemplu problema iha ai-hun sira No gráfiku sira ne'ebé
domíniu). Se ita halo desizaun ne'ebé loos, ne'e sei ajuda ita atu hadi'a ita-nia problema.
Maibé iha parte seluk, Se ita haree katak ita mak ema ne'ebé mate ona ka ita la hatene ita
halo ona desizaun ne'ebé sala kona-ba ne'e Nune'e, ita tenke la'o fila fali ba pontu
desizaun uluk no koko dalan seluk. Algoritma ne'ebé uza ida-ne'e Sira bolu fali
algorithms atu hapara sira-nia atividade, no sira-nia serbisu-fatin mak hanesan rekorrente
ida. No mós, problema balu Bele rezolve liu husi kombina rekorrensia ho sira-nia
partisipasaun.
III. Linked Lists: Lista ligadu ne'e estrutura dadus dinámika ida. Númeru nodes iha lista la
fixu no bele Sai boot no dois tanba nesesidade. Kualkér aplikasaun ne'ebé tenke trata ho
objetu balun ne'ebé la hatene Nesesidade atu uza lista ligadu ne'e estrutura dadus komún
tebes ne'ebé uza atu kria estrutura dadus sira seluk hanesan Ai, gráfiku, ai-halin no seluk
tan.
IV. Stacks: Tipu abstratu stack mak sasán kontentór ne'ebé hatama no hasai tuir prinsípiu
hi'it-rai ikus nian. Iha aplikasaun stacks barak, inklui:
A. Espasu ba parámetru Funsaun no variabel lokál kria ona internalmente uza
eskada.
B. Compilers sintax check for brains matching is implementa liu husi uza stack.
C. Apoiu ba rekorrensia.
D. Ida ne'e bele atua hanesan estrutura dadus auxiliaaria ba tipu dadus abstratu sira
seluk.
Livru ida-ne'e ko'alia kona-ba Fundu nia estrutura dadus no elementu báziku sira ne'ebé boot No
harii projetu software ne'ebé kompleksu. Atu dezenvolve komprensaun di'ak ka estrutura dadus
presiza 3.
Primeiru: Ita tenke aprende oinsá mak informasaun ne'e arranja iha komputadór nia memória;
Segundu: Ita tenki hatene didi'ak kona-ba algoritma ne'ebé halo manipulasaun ba informasaun
ne'ebé hakerek iha estrutura dadus;
Terseiru: Ita boot sira tenke komprende karakterístika dezempeñu nian ka estrutura dadus nian
atu nune'e bainhira bolu ba hili á estrutura dadus ne'ebé adekuadu ba aplikasaun partikulár ida,
ita bele halo desizaun ne'ebé apropriadu.Estrutura algoritum no dadus iha livru ne'e aprezenta iha
lian programasaun python. Úniku
Livru ne'e, bainhira kompara ho livru ne'ebé iha kona-ba tópiku ne'e, livru ne'e fó ideia ne'ebé
loos kona-ba teoria, konseitu pratiku, rezolve problema, no pergunta entrevista.
Livru ne'e atu ajuda python nia programa-nain sira ne'ebé presiza aprende kona-ba problema
ruma ne'ebé bele rezolve ka se mak presiza refresher. Maibé, sira seluk mós sei hetan util, inklui
dadus no informátika sira ne'ebé mak sientista sira uza atu halo analítiku dadus boot; programa
Game no Analítiku finansiál / enjineiru; no estudantes komputadór
Objetivu kapitulu ida nee nian mak atu esplika importante husi analiza algoritma nian, sira nian
notasaun. Relasaun no rejolve problema barak nebee ita bele halo. Husi algoritma , importante
husi analiza no tuir mai ita haree hamutuk topiku neebe temi ona.
Variabel koalia konaba ekuasaun matimatika tuan. Husi kiik kedas , ema barak iha merkadu,
Matematika hanesan ezemplu ida konsidera iha kraik.
X2 + 2Y2= 1
Reprezenta dadus sira iha komputador programa siensia nebee ita presiza iha data.
Iha ekuasaun iha leten fahe variavel x no y belee foti valor ruma hanesan Numeru integral
(10,20).
Numeru Real (0.23,55), ka 0 no 1. Atu rezolve ekuasaun, ita presija ih ligasaun no sira hanesan
vazu nebee sira foti.
Memori komputador nee nakonu no zero no zero. Se ita iha problema no iha kodigu nee
difisil tebes.
Fo solusaun konaba zero no zero. Atu ajuda uza nain sira ,fornese lian programasaun
komulador sira ho tipu dadus.Ezemplu, integrador presija rua (Valor atual Depende ba
komponente), no namlele namlele 4 no presija 4.
No ida nee dehan katak memoria nebee ita kombina hamutuk 2 (Hanesan 16 bits) no bolu
ida nee hanesan parte ida.
No mos kombina 4 to iha ai-hun sira (32 beats) no koluna nee namlele, dadus ida nee
bele hamenus esforsu kodigu.
Tipu Dadus
Tipu dadus nebee bazeia ba sistema (bolu nudar tipu dadus primitivu)
Tipu dadus nebee defini tiha ona.
Structur no type {
Int data 1;
float data 2;
Maka maneira ou modelu ida hodi rai ou aprejenta data ou dadus iha komputador hodi
bele uza lais ho efisien Data ou dadus rasik hanesan reprejentasaun husi buat faktus sira nebe
akontese iha mundu.
Hanesan iha leten ita iha ona data variavel ita presija mekanismu hodi bele hadia failansu.
Strutura dadus hanesan estrutura ida nebee bele rai ita nian dadus iha komputador laran.
1. Estrutura data linear : Elemen nebee ita bele asesu maibe labele atu rai ou
(save). Ezemplu : Likend Lists , Stacks and Queues.
2. Estrutura data non-Linear : Elemen nee belee rai dadus i bele mos uza ba
non-Linear. Ezemplu: Trees and graphs.
Molok define tipu dadus abstrata, mai ita konsidera oin-seluk. vista sistema ne'ebé define tipu
dadus sira ne'ebé define. Ita hotu hatene katak, ho Default, tipu dadus primáriu hotu-hotu (int,
namlele, nsst) apoia. operasaun báziku sira hanesan aleinde ne'e no subkontrasaun. Sistema ne'e
fornese implementasaun ba tipu dadus primitivu sira. Ba tipu dadus ne'ebé define tiha ona, ita
mós presiza define operasaun sira. Implementasaun ba operasaun hirak ne'e bele halo bainhira ita
hakarak uza duni. Ne'e signifika, iha Jerál, user define tipu dadus ne'ebé define hamutuk ho sira-
nia operasaun.Atu simplifika prosesu rezolve problema sira, ami kombina estrutura dadus ho
sira-nia operasaun no ami bolu ba tipu dadus abstratu ida-ne'e. An. Adt kompostu husi parte rua:
Dala barak uza adts inklui: ligadu lista, eskada, queues, ai binaria, disionáriu, fui mina ba fatin
(Uniaun no hetan), meza osan, grafika no seluk tan. Porezemplu, stack uza mekanizmu hio (ikus-
nfirst) enkuantu stora dadus iha estruturas. Elementu ikus nebee hatama ba karteira nee nu'udar
elementu ida uluk nebee hetan aprovasaun. Modelu ida-nee mak: kria sona, dudu elementu ida ba
ai-laran, hanesan elementu ida husi ai-laran, hodi hetan xave leten atuál, no hetan elementu barak
iha ai-laran, nsst.
Maiske define adts la bele. preokupa kona-ba detallu implementasaun. Sira mai iha fotografia
deit bainhira ita hakarak uza. Oin-seluk. tipu adts nian iha tipu aplikasaun oin-oin, no balun iha
espesialidade boot ba servisu espesífiku. Too livru ida-nee nia rohan, ami sei liu husi sira barak
no imi sei iha pozisaun atu konta kona-ba estrutura dadus sira ba problema sira nebee sira
rezolve.
Mai ita koalia kona-ba problema nebee mosu atu prepara omelete. Atu prepara sinál omelete, ami
tuir pasu sira nebee fó iha kraik ne'e:
2) foti mina.
Atu la'o husi sidade ida ba sidade seluk, ita mos bele halo buat barak hodi sae bis, treinu no
bisikleta. Tuir ita-nia hanoin, ita hili ida- nebee kona ita-nia moris. Nunee mos, iha Siénsia
komputador, iha algoritu barak nebee disponivel atu rezolve problema nebee hanesan
(porezemplu, problema oin-oin iha algoritum barak, hanesan Reinsersaun, selesaun oin-oin,
lalais no barak liu tan). Análize algorithm ajuda ami atu determina ida-neebe mak algorithm
efisiente liu kona-ba tempu no espasu nebee konsume.
Objetivu hosi análize "algorithms nian mak atu kompara algorithms (ka solusaun) liuliu kona-ba
tempu nebee lao hela maibe mos kona-ba fator sira seluk (e.g., memória, dezenvolve-an, etc.).
Nee prosesu determina oinsá prosesamentu nia tempu aumenta nudaar dimensaun hosi problema
input aumenta. Dimensaun inputs mak númeru elementus iha inputs, no depende ba tipu
problema, inputs bele sai tipu diferente. Tuir mai nee mak tipu input komún sira.
kursu polynomial
Atu kompara ho algoritum, mai ita koalia kona-ba buat balu tuirmai nee:
Tempu oho nian? Laos medida ne'ebé di'ak nu'udar ezemplu di'ak kona-ba tempu izkulinu nian
mak espesífiku ba komputadór ruma.
Númeru deklarasaun nian ezekuta ona? Liafuan sira-ne'e la hanesan ho lian programasaun nian
no mós lian husi ema ida-idak nia programa.
Solusaun di'ak ka lae? Mai ita hanoin katak ita hatoo tempu nebee algorithm fó, nudaar Funsaun
ba inputs sizre n (i.e., F (n) no kompara Funsaun hirak ne'e tuir tempu ne'ebé hala'o. Tipu
komparasaun ida-nee independente hosi mákina lime, estilu programasaun, nsst.
Taxa ba tempu nebee sa'e daudaun nudar Funsaun ba input hanaran taxa kresimentu. Mai ita
hanoin katak ita ba loja atu sosa karreta no bisikleta. Se ita-boot nia kolega haree ita iha neba no
husu sasán saida mak ita sosa, baibain ita dehan sosa kareta. Ida-ne'e tanba kareta nia kustu aas
kompara ho kustu bisikleta nian (besik besik atu sukat bisikleta nia kustu ba kareta nia kustu).
Ba ezemplu ida- nebee temi ona iha leten, ita bele reprezenta kustu karreta nian no kustu
bisikleta nian iha termu Funsaun nian, no tanba Funsaun ida- nebee ita ignora tiha termu orden
ki'ik nebee relativamente ladun importante (ba valor boot husi medida kontribuisaun nian, n).
Hanesan ezemplu, iha kazu iha kraik nee, n4, 2n2, 100n no ioo nebee kustu individuál hosi
Funsaun balun la aprosimada ba n4, tanba n4 nu'udar taxa kreximentu ne'ebé aas liu.
Diagrama iha kraik hatudu relasaun entre tasa kresimentu nebee diferente.
22n
N!
4N
2N
N2
N log n
Log (n!)
n
2 log n
Log2n
Log log n
1
1.12. Tipu Análize
Atu analiza fó lgoritum, ita presiza hatene ida- nebee mak fó kontribuisaun ba algorithm nee
presiza tempu menus (halao servisuDi'ak) no ho input ida- nebee mak algorithm presiza tempu
naruk. Ita haree tiha ona katak algoritum bele saiReprezenta iha forma espresaun ida. Nee katak
ita reprezenta algoritm ho espresaun oin-oin: idaBa kazu n nebee presiza tempu menus no ida
seluk ba uzu nebee presiza tempu barak liutan.
Ein-jeral, kazu dahuluk ne'e hanaran kazu di'ak liu no kazu segundu hanaran kazu aat liu ba
algorithm. Atu baAnaliza ida kona-ba lgitm nebee ita presiza sinntax, no forma baze ba análize /
notasaun asyomika.Iha tipu análize tolu:
Ba algorithm nebee fó, ita bele reprezenta kazu nebee di'ak liu. kazu nebee aat liu no rata-rata iha
forma espresaun. Hanesan ne'e
Nunee mos ba kazu média. Espresaun nee define input sira nebee lgithm nee presiza tempu
nebee loos (ka hanoin-hetan).
Ha'u hatoo la'o hamutuk nia liafuan ba kazu ne'ebé di'ak, média no aat liu, tanba buat tolu nebee
ami presiza identifika kesi ho letra leten no kraik. Atu reprezenta ligasaun leten no kraik nee, ita
presiza sintax, no ida-nee mak Informasaun kona-ba diskusaun tuirmai. Mai ita hanoin kona-ba
algoritum nebee hetan reprezenta husi f (n).
1.14. Big-0 Notation
Avizu ne'e hametin liutan Funsaun nebee fó. Jeralmente, ida-nee reprezenta hanesan (n) = ó (G
(n).g(n) nee signifika katak, iha valór boot liu n ó, kesi ka f (n) leten mak G(n). Porezemplu, se
f (n) - n4 ~ + 100n2 + lon + 50 Nee mak algoritm, tuirmai n4, g(n). Nee signifika g(n) fó taxa
kresimentu maximu ba f (n) iha vulu boot liu n nian.
Mai ita haree informasaun uitoan tan kona-ba 0 - notation definidu ba O(g) = { f(n) (n):
eziste pozconstante C no n0 hanesan ne'e 0 ≤ f (n) ≤ cg(n) ba ema hotu n ≥ n0). g (n) ne'e an
asymptotic metin aas liu iha ligasaun ba (n). objetivu boot atu fó Rote ki'ik liu ba kreximentu
g(n) nebee boot liu ka iguál ho algorme nebee fó kresimentu f(n).
Baibain ami soe valór ki'ik liu husi n. Ne'e signifika taxa kresimentu ne'ebé ki'ik iha valór n
nian nebee la importante. Iha figura ida-nee, n0 mak pontu ida- nebee ita presiza konsidera taxa
kreximentu ba algorithm ne'ebé hetan. n0 iha kraik, taxa kresimentu bele la hanesan. área ida-nee
hanaran “threshold” ba Funsaun nebee fó.
Big-0 visualizasaun
Ó (n) estabelese ona Funsaun ho orden ki'ik ka sumeza kresimentu nudaar g(n). purezemplu; 0
(n2) inklui 0 (1), 0 (n), ó (nlogn), etc.
Nota: analiza valór boot liu iha n de'it. Ida nee signifika katak, iha n0 okos nee, ami la kuidadu
kona-ba taxa kresimentu.
Ezemplu big-0
: 3n + 8 = 0 (n) ho C = 4 no no = 8
:n2 + 1 = 0 (n2) ho C = 2 no n0 = 1
: n4 + 100n2 + 50 = 0 (n4) ho C = 2 no n0 = 11
: n = 0 (n) ho C = 1 no n0 = 1
Ezemplu- 6 hetan ligasaun aas ba f(n) = 410
:410 = 0(1) ho C = 1 no n0 = 1
La iha valór nebee úniku ba nk no C hodi prova lasu sira nebee hatudu anotika. Mai ita koalia
kona-ba nee, + 100 = 0 (n). Tanba Funsaun iha n0 no C iha valór barak nebee posivel.
Hanesan mós lo-los diskusaun ó, ida-ne'e laosasaun fó ligasaun nebee kmaan liu nebee fó ba
nalgoritm no ami reprezenta nee hanesan f (n) = ꭥ (g(n) ). nee katak, iha valór boot liu iha n, ida-
nebee ki'ik liu kesi metin tiha (n) mak g (n). Porezemplu, se karik f (n) = 100n2 + 10n + 50, g
(n) ꭥ (n2).
ꭥ labele define hanesan ꭥ (g((n)) = { f(n): iha constante pozitivu C no n0 hanesan 0 ≤ cg(n) ≤ f
(n) ba ema hotu ≥ n0 }. g(n) mak hakruk metin metin loos ba f(n). Ita-nia objetivu mak atu fó
taxa ne'ebé boot liu kresimentu g(n) nebee kiik liu ka iguál ho tasa kresimentu algorithm (n).
ꭥ Ezemplu
: 5n2 = s (n2) ho C = 1 no n0 = 1
=> kontradisaun: n labele ki'ik liu fali buat nebee Constante halo
Nota Importante
Ba análize (kazu nebee di'ak liu, kazu aat liu no média), ami koko atu fó kesi (0) no kesi metin
(ꭥ) no média tempu halai (Θ). husi ezemplu sira iha leten, tenke klaru katak, ba Funsaun ida
(algorithm).Kesi metin iha leten (0) no ki'ik liu (ꭥ) no uza tempu (Θ) dala ruma la bele.
Porezemplu, se ita koalia hela kona-ba algorithm nia kazu nebee diak liu, ita hakaas an atu kesi
metin (ꭥ) leten no kiik liu (Θ) no uza tempu nebee loos (0).Iha situasaun sira seluk, baibain ami
fokus liu ba kesi metin iha leten (0) tanba ami hatene kesi metin nebee ki'ik (ꭥ) Algorithm laos
buat nebee importante, no ita uza (Θ) kesi metin iha leten (0) no kesi metin ba kraik (ꭥ).
Husi diskusaun iha leten (ba notasaun tolu hotu-hotu: kazu nebee aat, kazu nebee diak liu, no
rata-rata), ita bele kumpriende ho fasil katak, iha kazu hotu-hotu ba Funsaun ida-idak f(n) ami
koko hela atu hetan Funsaun seluk, g(n) ne'ebé aprosima f(n) iha valór nebee aas n. Nee mós
signifika g(n), ne'e mak malisan ida-ne'ebé aproxima de'it f(n) valór boot n.
Iha área Matemátika, ita bolu curioleta nebee aat tebes. Iha parte seluk, g(n) mak kortina asyatika
ba f(n). Ho razaun ida-ne'e, ami bolu analiza algorithm asymptotiku.
Iha lei balu nebee bele ajuda ita atu hatene oras nebee loos iha algorithm.
1) fatin: tempu nebee ema loop ida halai, barak liu mak tempu nebee loos ba deklarasaun nee iha
dalan klaran (inklui mos koko) aumenta liutan ba numeru ida-idak.
# Ezekutivu no tempu
Fahe no manan hotu-hotu algoritm (mos diskute iha konsekuaria iha kapitulu divide no manan
nian) fahe problema nee ba sub-programa, ida-idak ka ida-neebe mak hamoos tiha problema
orijinál, no depois hala'o servisu adisional balun ba komputador resposta final. Hanesan ezemplu
ida, merge sort algorithm (ba detalle sira, refere ba sorting kapítulu! iha sub-programa rua, ne'ebé
ida-neee metade kompara ho ida-neee orijinal. no tuirmai halao servisu adisional 0 (n) balaran-
di'ak. Ida nee fo ekilíbriu tempu nebee loos:
(n )
T (n) = 2T 2 + 0 (n)
Tanba ema ida-idak nebee hasoru situasaun hanesan ne'e, fó sira-nia liafuan ba tempu
nebee halai T(n) se sira bele rezolve rekorrensia nee Ho ninia nain nia moras. Se lae,
hatudu katak ita-nia nain la halo tuir.
Solution :T(n)= 3T (n/2) + n2 => T (n) = Θ(n2) (Master Theorem Case 3.a )
Solution: T(n) = 4T (n/2) + n2 => T (n) = Θ (n2logn) (Master Theorem Case 2.a)
T (n) sai nu'udar Funsaun ida-ne'ebé define iha n pozitivu, no iha propriedade.
Ba constante balu c, a > 0,b > 0,k ≥ 0, no f(n). Se f(n) iha ó (nk), entaun.
Agora, mai ita koalia kona-ba métodu ida- nebee bele uza atu rezolve rekorrensia ruma. Ideia
báziku husi metodu ida-nee mak:
Ida-nee mos bele hatan ba pergunta nee: saida mak akontese se ita sente katak numeru nee la
reprezenta buat sira-nee? (toos-nain) dalan saida deit? Se ita buka solusaun no depois koko atu
buka-hatene ho loloos ita-nia feto-faluk nee, baibain nee deit. Prova sira-ne'e sei susesu (iha kazu
ida- nebee mak ita halo), ka prova sira-nee sei falla (se karik fallansu ne'e sei ajuda ita atu hadi'a
fali Ami-nia siikdor).
Hanesan ezemplu ida, konsidera recurrence T(n) = √ n T (√ n) + n. Ida ne'e la tama iha
formuláriu nebee nain husu Moras nee. Kuandu ita haree recurrence ne'e, ita bele fiar katak ida-
ne'e hanesan de'it ho ema ne'ebé fahe no manán funu Métodu (fahe problema ba iha subprograma
ho medida..√ n). Nudar ita bele haree, buat nebee boot liu Problema √ n iha nivel inimigu dé
recurransa mak n. Tan ne'e, mai ita hanoin kona-ba ne'e. T(n) = 0 (nlogn), no tuirmai koko atu
prova ida-nebee mak loos.
T(n) ≤ cnlogn:
T(n) = √ n) T √ n) + n
≤ √ n . c √ n log √ n + n
= n. c log √ n+n
1
= n.c. . logn + n
2
≤ cnlogn
Análize amortizadu refere ba determina tempu livre ba sekuensia operasaun. Ida nee diferente
husi análize kazu médiu, tanba análize amortizadu la asume katak distribuisaun valór dadus sira,
maibee analize kazu mediu asume katak dadus sira-nee la "aat" (e.g., balun la di'ak kona-ba
média ba orden sujestaun hotu-hotu maibee aat liu iha orden sujestaun balun). Ida nee, análize
amortizadu mak piór liu, maibee ba sekuensia operasaun duke ba operasaun individuál.
Motivasaun ba análize amortizadu ne'e atu komprende di'ak liu tan tempu ne'ebé hala'o tékniku
balun, iha nebee análize standard aat liu ba kazu nee fó ligasaun pessimistiku liu. Análize
amortizadu jeralmente aplika ba métodu ida-ne'ebé konsiste husi sekuensia operasaun, iha nebee
operasaun barak liu mak baratu, maibe operasaun balu karun. Karik ita bele hatudu katak
operasaun karun sira, liu-liu dala barak ita bele muda ba operasaun sira nebee baratu, no só bele
kesi deit operasaun sira nebee baratu.
Nota: husi problema sira tuir mai nee, koko atu komprende kazu sira nebee iha kompleksu oi-
oin.
T(n) = ¿
T(n) = 3T(n - 1)
Ida-ne'e hatudu ho klaru katak kompleksidade hosi Funsaun neee mak 0 (3n).
T(n) = ¿
T(n) = 1
KAPITULU 2
2.1. Introdusaun
Iha kapítulu ida-nee, ita sei hare ba topiku importante ida, nebee sei uza iha kuaze kapitulu hotu,
no mos ba (Backtracking)
Funsaun saida deit mak bolu nia an rasik mak hanaran rekursivu. Dalan diak ida atu rezolve
problema mak hodi bolu nudar kopia ida ba ita-nia an rasik Aatu rezolve problema nebee ki'ik.
Ida nee hanaran hakat rekorrente. Hakat rekorrente nee halo ema barak tan presiza halo ida-nee.
Importante atu asegura katak termina rekorrensia nee. Dala ida-idak, ita presiza uza tradusaun
nebee simples uitoan kona-ba problema orijinal. Sekuensia ba problema ki'ik tenke konverte
kazu baze.
Rekorrensia mak dalan diak ida- nebee ita empresta husi Matematika. Kodigu rekursivu
jeralmente badak liu no fasil atu hakerek duke kódigu ida-ne'e. Jeralmente, fatin sira-ne'e sai
nu'udar Funsaun rekursivu bainhira kompila ka interpreta.
Rekorrensia nuudar util liu ba tarefa sira nebee bele define iha termus subtasku hanesan. ba exu
Sama, sort, buka-tuir, no problema traversal sira dala barak iha solusaun rekursivu simples.
2.4 Formatu Husi Funsaun Recursivu
Funsaun rekursivu ida- nebee halao knaar nee iha parte ida hodi bolu rasik nia an atu halao
prosesu nee. iha momentu neba, Funsaun nee hasoru subtasik ida- nebee nia bele halao laho bolu
nia an rasik. kazu ida-nee, iha nebee Funsaun ne'e la mosu, naran kazu (baze).
/ / kazu rekursivu
Seluk
Hanesan ezemplu ida, konsidera nudar Funsaun fator: n! mak produtu integrador hotu-hotu entre
n no 1. Definisaun husi
N! = 1, se n=0
N! = n * (1)! se n > 0.
Kada rekursivu halo kopia foun kona-ba metodu nee (tuir loloos variavel deit) iha memoria.
Bainhira metodu ida remata (hanesan nee, retornu dadus balun), kopia ba metodu nebee fila fali
hasai hosi memoria. Ema nebee hetan malisan
Solusaun sira haree simples maibee vizuál no traisaun presiza tempu. Mai ita koalia kona-ba
ezemplu tuirmai ne'e.
Ezemplu ida-nee, se ita bolu Funsaun publika ho n = 4, visu ita-nia memoria belee haree
hanesan:
Agora mai ita koalia kona-ba buat nebee importante liu. Vizualizasaun Funsaun fabrika nian ho n
= 4 sei haree hanesan:
Kuandu koalia kona-ba rekordu, pergunta baziku nebee mosu iha ita-nia neon mak: oinsa mak
ida-nee diak liu fali ida-nee? - ida-nee mosu? Resposta ba pergunta nee depende ba saida mak ita
hakarak halo. Espellu nebee diak liu Problema nebee ita koko atu rezolve. Resposta ba pergunta
sira-ne'e halo fasil liu atu rezolve problema nebee la iha resposta nebee klaru. Maibe, rekorrente
aumenta liutan ba ema ida-idak nia telefone (presiza fatin iha kuadru).
Recursion
* ikusmai, sira ramata sira-nia hahalok kuandu sira-nia kazu too ona.
* se ita hanoin-hetan fali programa nee, programa nee bele lao ho diak.
* atu rezolve problema balu, diak atu hakerek fali problema sira-nee.
Interativa
* Documento sira nee la iha fatin nebee mak presiza atu tau extra
* baibain, solusaun nebee ralikativu mak efisiente liu duke solusaun sira nebee ladiak [tanba
knaar nu'udar ulun nebee bolu]
* ita bele halao algoritu rekursivu ho Funsaun nebee ita presiza uza rai-mean nebee la diak liu
fali buat nebee ita iha. Nee katak problema naran deit nebee ita bele rezolve mos bele rezolve.
* iha parte tuirmai, ita sei koalia kona-ba buat nebee akontese ba algoritmu
Iha kapítulu nee, ita koalia kona-ba problema balu nebee mosu beibeik iha kapítulu sira seluk.
Bainhira ita lee hotu livru nee, ita sei hasoru problema barak nebee mosu beibeik.
Solusaun: uma aas sira iha Hanoi mak puzzie Matemátika kompostu husi ai-tonka tolu (ka pegs
ka uma aas sira)
Algoritm:
* muda ba fatin aas nebee husi leten hodi muda ba fatin auxiliary,
Ami nia senariu bai-bain mak ita-boot sira hasoru ho opsaun lubuk ida, no ita-boot sirapresiza
hili ida-ne'e. Bainhira ita hili tiha ita-nia desizaun, ita sei hetan opsaun foun balu, nee mak saida
deit mak ita hakarak atu halo?Depende ba desizaun nebee o halo. Prosesu ida-nee lao fila fali too
remata Nee mak dalan ida atu buka-hatene didiak kona-ba Algoritmu.
* dala ruma, algorithm nebee di'ak liu ba problema koko atu rezolve problema nee.
* ida-nee sempre lao neineik, maibe arkansa iha buat nebee ita bele uza atu ajuda nia.
Problema 3 hamosu tali binaria hotu ho turu. Porezemplu, hanoin took kona-ba buat nebee
akontese ona.
Solusaun:
KPAPITULU 3
Linked list mak hanesan estrutura dadus ne'ebé uza hodi halo kolesaun dadus. Lista ligasaun iha
propriedade hirak tuir mai ne'e.
* Kuandu ema halo programa ruma, sira bele sai boot ka fraku
4 15 7 40 NULL
head
3.2 Lnked List ADT
* hamos: hasai no hatama fila fali elementu ne'ebé espesífika iha lista laran
* Lista delete: hasai tiha elementu hotu iha lista ne'e (soe lista)
Iha estrutura dadus barak ne'ebé halo hanesan de'it ho Linked List. Molok atu diskuti linked list,
importante atu komprende diferensia entre linked list no arrays. Iha linked list no airrays ne'ebé
iha ligasaun, uza atu rai kolesaun dadus, no tanba sira na'in rua ne'e uza ba objetivu ne'ebé
hanesan, ita presiza halo diferensa ba sira-nia uzu. Ne'e signifika iha kazu sira ne'ebé apropriadu
no iha kazu sira ne'ebé ligadu ne'e adekuadu.
Bloku memory ida aloka ba raiu ne'e tomak atu halo elementus array nian. Elementu array sira
bele akumula iha tempu konstante hodi uza índise elementu partikulár hanesan subskript.
3 2 1 2 2 3
index 0 1 2 3 4 5
3.5 Tanbasa mak sempre iha tempu atu asesu ba elementu Array?
Atu hetan asesu ba elementu raiu-iume ida, enderesu elementu ne'e komputivel husi morada
array nian no multiplikasaun ida presiza atu kompila saida mak deviza tenke aumenta ba baze
hodi hetan enderesu ba memória báziku husi elementu ne'e. Primeiru dimensaun elementu ida
husi tipu dadus ne'e kalkula no hafoin aumenta ho índise elementu ne'e nian ne'ebé hetan valór
atu aumenta ba baze dé dadus.
Prosesu ida-ne'e lori multiplikasaun ida no seluk tan. Tanba presiza tempu kleur atu hala'o
operasaun rua ne'e, ita bele dehan katak ita bele halo buat sira-ne'e iha tempu ne'ebé loos.
* buat ne'ebé importante: buat ne'ebé modelu ne'e boot liu mak (haree dezeñu sira antes atu uza).
* bloku ida: atu uza raiu ne'e rasik, dala ruma ita la bele hanoin-hetan buat hotu ne'ebé ita
hanoin-hetan (se buat ne'ebé boot tebes).
* inserteza postus ne'ebé kompleksu: atu hatama elementu ida iha pozisaun ne'ebé fó, karik ita
presiza muda elementus ne'ebé iha. Ida ne'e sei kria pozisaun ida ba ita atu hatama elementu foun
Otelaria nian pozisaun ne'ebé ita hakarak. Karik posesaun ne'ebé ita hakarak aumenta elementu
ida mak hahú, entaun operasaun muda ne'e karun liu.
Baibain, linked list ne'ebé liga ho linked list . Lista ida-ne'e kompostu husi nodes balun ne'ebé
kada barullu iha pontus tuirmai ba elementu sira tuir mai. Ligasaun ikus nian iha lista ne'e null,
ne'ebé indika katak lista ne'e nia rohan.
4 15 7 40 NULL
HEAD
Mai ita hanoin kona-ba pontu Primeiru ne'ebé hakerek iha lista ne'e. Atu traverse lista ne'ebé ami
halo tuir mai.
* halo tuir sira-nia ezemplu.
Vantajen husi lista rua-rua ne'ebé liga ho malu ne'e, ne'ebé fó lista ne'e, ita bele hakat liu
Diresaun rua ne'e. Iha lista ne'ebé liga ho kanta, ita la bele hasai se ita la iha razaun atu hatudu ba
ninia oan-feto sira. Maibé iha lista laran ne'ebé liga ho dúvida, ita bele nota kle'an maski ita la
iha enderesu (tanba sira ida-idak laiha pontu liman karuk atu hatudu ba hakat anteriór no bele
muda fali ba kotuk).
* inserteza ka deletion kona-ba bandu ne'e presiza tan tempu uitoan (liuliu kona-ba oinsá atu
hala'o operasaun).
Hanesan ne'e mós ho lista ne'ebé liga malu, mai ita halo tuir lista ne'ebé la hanesan. Se ita
komprende?
Klaru katak operasaun sira ne'ebé liga ho lista, hafoin iha dúvida kona-ba lista operasaun sira.
Tuir mai tipu deklarasaun ba á
class Node:
self.data = data
self.next= next
def setData(self,data):
self.data = data
#method for getting the data field of the node
def getData(self):
return self.data
def setNext(self,next):
self.next= next
def getNcxt(self):
return self.next
def hasNext(self):
def sctPrev(sclf,prev):
def getPrev(self):
return self.prev
def hasPrev(self):
def_str (self):
return "Node[Data = %s]" % (self.data,)
Iha lista no lista duplu ne'ebé liga ho lista rua ne'e, lista ikus hatudu ho valór null. maibé lista
sirkular sira ne'ebé liga la remata. Maski lista sirkular ne'ebé liga ita tenke kuidadu; se lae karik
ita sei traversa lista ne'e infinitmente. Iha lista sirkular ligadu, kada barreira iha susesu. Nota
katak la hanesan ho lista sira ne'ebé liga malu, la iha ligasaun ho null nia lista. Iha situasaun
balun, lista ligasaun sirkular mak
Di'ak. La iha diferensa iha deklarasaun no alista ligasaun no sirkular bainhira kompara ho lista
ligadu.
Porezemplu, bainhira prosesu balu uza komputadór hanesan, ita tenke asegura katak prosesu la
iha asesu ba rekursu iha prosesu sira seluk hotu (ronda robin algorithm). Tuir mai ne'e tipu
deklarasaun ba lista sirkular ligasaun:
Iha lista ligadu sirkular ida, ami asesu ba elementu sira ne'ebé uza Xefe node (hanesan ho lista
ne'ebé liga ho lista no lista ne'ebé iha dúvida).
Hatudu ba node tuir mai no hatudu ba pontu anteriór iha lista hanesan hatudu iha kraik.
class Node:
#constructor
def _ init_ (self):
self.data. = None
self.next = None
#method for setting the data field of the node
def setData(self,data):
self.data = data
#method for getting the data field of the node
def getData(self):
return self.data
#method for getting the next field of the node
def setNext(self, next):
self.next = next
#method for getting the next field of the node
def getNext(sell):
return self.next
#returns true if the node points to another node
def hasNext(self):
return self.next!= None
Foin lalais ne'e, jornál ida (sinha) aprezenta implementasaun alternativu ida ba lista ne'ebé ligadu
ho dúvida, ho inserteza, traversal no deletionamentu. Implementasaun ida-ne'e bazeia ba
diferensa hosi pointer. Lala'ok sira-ne'e uza de'it ezemplu ida atu traverse lista sira-ne'e bá-mai.
Vantajen boot liu ida husi lista ligasaun kona-ba arrays mak hatama elementu ida iha kualkér
fatin presiza de'it tempu 0(n). Maibé, atu buka elementu ida iha lista ne'ebé liga ho lista ne'e,
presiza (n). Iha variasaun simples husi lista ne'ebé liga ho lista ne'ebé la iha ligasaun. Iha lista
ne'ebé la iha ligasaun (mai ita bolu fatin ne'e nu'udar bloku ba ita-nia konvveniensia). Iha bloku
ida-idak, lista ligasaun sirkular uza hodi liga nodes hotu-hotu.
Hanoin to'ok katak iha tempu naran de'it, sei la iha buat ida-ne'ebé bele kompara ho lista ne'ebé
la iha ligasaun. Atu halo simples liutan ida-ne'e Problema, se kompara ho ferrujen, tenke iha
elementu ne'ebé loloos [√ n]. Nune'e, la iha fatin ida-ne'ebé boot liu [√ n] bloku iha tempu naran
de'it.
Bainhira hatama bandu, ita tenke en-range nodes iha lista ligasaun ONU nian atu mantein
propriedade sira ne'ebé antes ne'e temi ona, katak bloku ida-idak iha [01] nodes. Hanoin to'ok
katak ami hatama xikote ida depois node,
No tenke tau X iha fatuk ki'ik nia kuak. Nodes iha fatuk ki'ik ne'e no bloku sira-ne'e hafoin fatuk
ki'ik ne'e taka tiha ba lista nia ikun atu nune'e sira ida-idak sei iha nodes. Aleinde ne'e, presiza
mós bloku foun.
Nia hatutan ba ikun se bloku ikus lista ne'e nian husi espasu, I. é., iha barak liu [01] nodes.
Hala'o operasaun
Nota katak kada operasaun mudansa, ne'ebé inklui hasai Noda husi lista sirkular nia ikun iha
bloku ida no hatama bandu ba Xefe
Sirkular lista ligasaun iha bloku ne'e depoizde, foti de'it 0 (1). Tempu totál
Kompleksidade atu hatama operasaun ba lista ligadu ne'ebé la rejistadu mak ó (vn); iha bloku 0
(vn) barak liu no tanba ne'e, maioria ó (vn) nia operasaun muda.
1. Ita presiza hatudu ezemplu ba tempu uitoan atu rai ikun husi á.
KAPITULU 4
Stack mak estrutura dadus simples ne'ebé uza ba dadus rai (hanesan ho lista ligasaun). Nune'e
dadus sira-ne'e mosu importante tebes. Bikan ne'ebé butuk iha semitériu mak ezemplu di'ak
kona-ba xave. Bikan sira-ne'e sei aumenta ba karteira tanba moos hela no troka fali iha leten.
Bainhira ema foti bikan, tenke foti husi eskada nia leten. Bikan Primeiru ne'ebé tau iha eskada
mak ida ikus liu atu uza.
Definisaun: estack ne'e lista orden ida iha ne'ebé hatama no deletion halo iha fin ida, naran leten.
Elementu ikus ne'ebé hatama mak ida dahuluk sei deletidu. examplu, tama ikus sai uluk(LIFO)
ou tama uluk sai ikus (FILO)lista
4.2 Oinsa Ita Uza Stack?
Hanoin to'ok kona-ba loron ida iha serbisu-fatin. Mai ita assume katak ema ne'ebé dezenvolve
projetu ne'e servisu hela ba tempu naruk. Hafoin jestór fó servisu foun ida-ne'ebé mak importante
liu. Ema ne'ebé dezenvolve ne'e koloka projetu ne'e iha tempu naruk nia laran no hahú serbisu
foun. Telefone ne'e mak fatin ne'ebé importante liu tanba tenke hatán kedas. Vendedor ne'ebé
dezenvolve dudu knaar ida-ne'e ba iha trajédia pendente no resposta ba telemovel.
Operasaun hirak tuir mai ne'e halo eskada adt. Atu simplisidade, asumi dadu ne'e hanesan tipu
integrador.
* iha tempu ne'ebá, Amu-Papa hasai no fó fila fali elementu ida ikus ne'ebé tama iha stack.
* buat ne'ebé importante liu (int): retornu ikus ne'ebé tama iha elementu ida-ne'e la hasai tiha.
* medida (ka medida): retornu númeru elementu nian rai iha eskada.
Esesaun
Koko atu hala'o operasaun ne'e dalaruma bele kauza kondisaun sala ida, ne'ebé hanaran esesaun
ida. Esepsaun sira-ne'e sei "soe" ho operasaun ida-ne'ebé labele hala'o. Iha stack adt, Amu-Papa
no tutun la bele hala'o se karik karreta ne'e mamuk. Koko atu oho Amu-Papa (leten) iha garfu
mamuk ida exesaun ida. Se ita haka'as an atu kontrola ita-nia an, ne'e sei halo ita estrese.
Ai-manas nu'udar aplikasaun balun ne'ebé stacks kaer papél importante ida.
Aplicacoes direta
* ema ne'ebé hetan espiaun (hetan espiaun iha merkadu stockada), refere ba problema iha
seksaun)
Aplikasaun indiretu
* estrutura dadus auxiliary nian ba ema seluk (ezemplu: ai-hun traversal algorithms)
* komponente husi estrutura dadus sira seluk (ezemplu: simulasaun queques, refere ba queques
kapítulu)
4.5 Implementasaun
Iha dalan barak atu implementa stack adt; iha kraik ne'e nu'udar métodu ne'ebé uza baibain.
* lista implementasaun
Implementasaun simples
Implementasaun stack adt ne'e uza raiu. Iha raiu ida-ne'e, ita aumenta elementus husi liman
karuk ba liman loos no uza variavel ida atu mantein trackamentu índise elementu leten nian.
Dalan seluk atu implementa eskada mak uza lista ligasaun. Operasaun landak mak implementa
liu husi hatama elementu iha inísiu lista nian. Amu-Papa hala'o operasaun hodi hasai Noda husi
inísiu (ulun / leten).
Ami kompara estratéjia inkremental no doubling ho estratéjia ne'ebé unalédia, presiza tempu
totál (n) atu hala'o operasaun landaks lubun ida. Ami komesa ho stack mamuk ne'ebé reprezenta
buat oioin 1.
Kapitulu5
Queque mak estrutura dadus ne'ebé uza ba dadus rai (atu hanesan ho lista no pontu situasaun).
Iha queue, orden ne'ebé dadus sira to'o mai importante tebes. Baibain, liña ida ka liña ida-ne'ebé
hein hela atu serbí iha fatin naran de'it ne'ebé liga ho liña Primeiru ka sekuensia.
Konseitu queque nian bele esplika liu husi observa liña ida iha rezervasaun balkaun. Bainhira ita
tama iha liña ne'ebé ita hamriik iha liña ne'e nia rohan no ema ne'ebé iha liña ne'e nia oin mak
ida-ne'ebé sei servisu tuir mai.
Tanba ida-ne'e akontese, ema tuir mai sei mai iha liña ne'e nia ulun, sei sai fali queque no sei
serve. Nu'udar ema ida-idak iha liña ulun kontinua sai husi queque, ami la'o ba liña ulun. Ikus liu
ami sei to'o ba Xefe liña no ami sei sai nu'udar queue no sei serve. Hahalok ida-ne'e util tebes iha
kazu sira ne'ebé iha nesesidade atu mantein orden to'o iha.
5.3 Queques ADT
Operasaun hirak tuir mai halo queque sai adt. Hatama no deletesaun iha queue tenki halo tuir
eskema lima ne'e. Tanba ami hanoin katak buat sira-ne'e mak di'ak liu hotu.
5.4 Esepsaun
Hanesan mós ho rede seluk ne'ebé ezekuta dequeeque iha queque nia kakorok mamuk hanesan
"esepsaun mamuk iha queue" no ezekuta iha dequeque ho kakorok tomak iha liña ida "esesaun
kompletu queque".
Aplikasaun direta
* iha orden atu to'o (e.g. ó imprime queque), ó halo oráriu servisu (ho prioridade hanesan).
* simulusaun husi reál-world queques hanesan liña iha billete kontra ka senáriu ne'ebé ho
rendimentu Primeiru Primeiru-Ministru nian presiza queque.
* maulliprograma.
* iha tempu ne'ebá, to'o ohin loron, asynchronous data transfer (dokumentu 10, kanu, sockets).
* iha tempu ne'ebá, ema ne'ebé hein kostumedor sira iha sidade Al bolu.
Aplikasaun indireta
Iha dalan barak atu hanesan ho implementasaun ba operasaun queque nian no métodu sira ne'ebé
uza ne'ebé baibain lista iha kraik.
KAPITULU6
Trees mak Ai-hun ida estrutura dadus ne'ebé atu hanesan ho lista ligasaun nian maibé duke ai-
lolon ida-idak hatudu de'it atu sa'e tuir mai iha dalan linear fashion, node pontu ida-idak ba nodes
balun. Ai nu'udar ezemplu ida husi estrutura dadus la-linear. Estrutura ai-hun mak dalan ida atu
reprezenta natureza ierarkia hosi kamioneta iha forma grafika.
Iha ai sira ne'ebé adt (tipu dadus abstrata), orden elementu la importante. Karik ita presiza manda
informasaun liga estrutura dadus hanesan lista ligasaun, eskada, queues, nsst.
6.2 Glosariu
* ai-hun nia abut mak mahon ne'ebé la iha inan-aman. Ai-hun ne'e nia abut la bele kle'an liu
(hanesan ezemplu iha leten).
* edge refere ba ligasaun entre inan-aman ho oan (buat hotu ne'ebé temi iha figura).
* (B, C no D mak hanesan de'it ho nivel ai-hun nian). Abut iha mahon iha nivel zero.
* dalan kle'an ne'ebé kle'an tebes mak husi abut to'o kle'an (kle'an husi G mak 2, á - C - G).
* dalan ne'ebé kle'an liu mak aas liu fali dalan ne'ebé kle'an liu. Ai-hun ne'ebé aas mak dalan
ne'ebé naruk husi abut ne'ebé kle'an liu no kle'an husi ai-hun ne'e. Ai-hun ne'ebé abut naruk ho
mahar ida de'it, aas to'o zero. Iha ezemplu ida uluk, altura B mak 2 (B - F - J). * ai-hun ne'e aas
liuhotu iha ai-laran no kle'an mak kle'an liu entre ai-laran tomak. Tanba ai-hun ne'ebé fó ona,
kle'an no aas fila fali ba folin ne'ebé hanesan. Maibé ba ema ida-idak nodes ami bele hetan
rezultadu ne'ebé la hanesan.
* node mak jerasaun ne'ebé nia luan inklui nia an rasik (parte boot husi mota ne'e mak 3).
* se mahon hotu iha ai-hun iha oan ida de'it, entaun ita bolu ai-hun sira-ne'e atu tesi. Se mahon
ida-idak husik de'it labarik, ami bolu sira sai hosi ai-hun skew. Hanesan ne'e mós, se mahon ida-
idak iha oan loos de'it, ita bolu sira ai nia abut kedas.
Ai-hun ne'e bolu nu'udar binariu se mahon ida-idak iha oan zero, labarik ida ka oan-na'in rua. Ai-
hun mamuk mós iha folin-boot. Ita bele imajina ai-hun ida-ne'ebé iha abut no ai-sanak rua ne'ebé
fui mina ba ai-inary, ne'ebé bolu nu'udar ai-hun nia abut parte karuk no loos.
Ai-hun ida-ne'ebé rigorozu: ai-hun ida-ne'ebé binaria hanaran nu'udar ai-hun ne'ebé rigorozu se
sira ida-idak iha oan-na'in rua ka laiha oan.
Ai-hun ne'ebé nakonu ho binariu: ai-hun ida-ne'ebé hanaran kompletu binariu, se ai-maran ida-
idak iha oan-na'in rua no leaf nodes sira hotu iha nivel ne'ebé hanesan.
mai ita hanoin kona-ba ai-hun binaria ne'ebé kompletu: antes atu define loloos ai-hun ne'e nia aas
mak h.e. Iha ai-hun binariu ne'ebé kompletu, se ita fó númeru ba ai-lolon nia abut (mai ita dehan
ai-abut nia abut iha 1) hafoin ita bele hetan sekuensia kompletu husi 1 to'o númeru ai-lolon iha
ai-hun nodes. Ema ne'ebé traversing wc mós tenke fó númeru ba pontu null nian. Ai-hun binary
ida naran kompletu ai-hun binariu se Ai-Tahan hotu-hotu iha altura ka h. 1 no mós laiha númeru
iha sekuensia.
Tan ne'e, mai ita hanoin katak ai-hun ne'e nia aas mak h.e. Hanoin mós katak ai-abut nia abut aas
to'o zero.
Husi diagrama ita bele inferiór propriedade sira tuir mai ne'e:
* (haree nota iha kraik.) Tanba, iha nivel h presiza aumenta nodes hotu-hotu iha kada nivel [20 +
21 + 22 +... + 2h = 2h + 1 - 1].
Operasaun báziku
* la'o-rai ba ai-hun
Operasaun auxiliary
* husu kaben-na'in sira (lca) atu hela iha sidade nodes, no sira barak tan.
Atu bele prosesa ai-hun sira, ita presiza mekanizmu ida atu kontrola sira, no forma matéria
seksaun ida-ne'e nian. Prosesu atu vizita ai-hun sira-ne'e hanaran ai-hun nia traversal. Lala'ok
ida-idak prosesa dala ida de'it maibé dala ida de'it bele vizita. Hanesan ita haree tiha ona iha
linear estrutura dadus nian (hanesan lista ligasaun, eskada, queues, etc.), clements hala'o vizita
iha orden sekuensial. Maibé, estrutura sira iha ai-hun laran iha dalan oioin.
Traversal ai-hun ne'e hanesan buka ai-hun, eseptu ida-ne'e iha traversal nia
objetivu mak atu la'o liu ai-hun ne'e ho orden ruma. Aleinde ne'e, laihades
hotu-hotu prosesa hela iha traversal hodi buka-tuir bainhira hetan bandu.
Posibilidade traversal
Hahú husi ai-hun binaria nia abut, iha pasu prinsipál tolu ne'ebé bele hala'o no orden iha ne'ebé
sira hala'o define tipu traversal. Pasu sira-ne'e hala'o asaun kona-ba bandu atuál (refere ba
"vizita" node ne'ebé la fó denotasaun ho "D"), traversiu ba labarik sira ne'ebé husik hela
(denotasaun ho "L"), no traversiu ba labarik direitu (denoted ho "R"). " Prosesu ida-ne'e fasil atu
deskreve liu husi rekorrentes. Bazeia ba definisaun iha leten ne'e iha posibilidade 6.
I. LDR: prosesu husik livre, prosesu atuál lei no depois sub-subar prosesu
2. LRD: prosesu livre hosi prosesu laran, sub-teree direitu prosesu no tuirmai prosesu dadus atuál
no limitadu
3. DLR: prosesu dadus atuál node, prosesu livre hosi prosesu no tuirmai sub-subar direitu
4. DRL: prosesu dadus atuál node, prosesu la'o livre no depois prosesu la'o livre hela
5. RDL: prosesu livre, prosesu dadus atuál no depois prosesu husik hela subtree
6. RLD: Prosesu ne'e la'o livre, prosesu la'o livre hela no tuir fali prosesu dadus atuál.
Sekuensia iha ne'ebé entidade sira-ne'e (nodes) ne'e prosesu hela define métodu traversal
partikulár ida. Notifikasaun ne'e bazeia ba despaxu ne'ebé oras ne'e prosesu hela de'it. Ida ne'e
signifika, se ita klasifika bazeia ba limpeza atuál (D) no se D tama iha klaran tuir mai ida-ne'e la
problema se l iha sorin karuk husi D ka iha sorin karuk husi D. hanesan mós, ida-ne'e la
problema se l iha sorin loos husi D ka r iha sorin loos.
Iha métodu traversal seluk ne'ebé la depende ba orden sira iha leten no ida-ne'e mak:
* dalan di'ak ida-ne'e mai husi dalan Primeiru (bfs husi gráfiku algoritms).
Traversal preorder
Tanba ne'e, tenke prosesa fila fali ba anin ne'ebé loos hafoin remata prosesu livre hosi tasi karuk.
Atu la'o ba subtitul ne'ebé loos hafoin prosesamentu la'o livre, ita tenke mantein informasaun
abut. Klaru katak la iha informasaun hanesan ne'e. Tanba estrutura moris ne'e nian, bele hetan
informasaun kona-ba subtreitu direitu atu fila fali iha dalan ne'ebé di'ak liu.
Traversal inorder
Iha lnorder traversal abut ne'e vizita ona entre subtrees. traversal lnorder definidu hanesan tuir
mai ne'e:
Non-rejursivu traversal
Versaun naun-rekursivu husi traversal lnorder hanesan ho pre-order. Úniku chunge ne'e, envezde
prosesu ~ node molok atu husik livre, prosesu ne'e halo depois dé Amu-Papa (ne'ebé indika
hafoin remata prosesu livre iha liman karuk).
Traversal postorder
Iha traversal postu nian, ita bele haree abut hafoin subtreiu rua ne'e hotu tiha. Traversal postorder
prepara ami tuir mai:
Ita uza variavel ida uluk atu mantein track of the traverses anteriór. Lets assume atuál ne'e
nu'udar hakat atuál ne'ebé iha eskadack leten. Uluk, ami-nia inan-aman agora daudaun ne'e
traversi hela ai-laran. Iha kazu ida-ne'e, ami koko atu traverse ba labarik sira ne'ebé husik hela se
assessivel (i.e., husik labarik to'o estack). Se la disponivel, ami hare ba labarik sira agora ne'e
nian direitu. Se sira na'in rua-rua la iha (ie, agora ne'e hanesan pasta node), ami imprime valór
atuál no amupapa ne'e husi stack.
Level order traversal
* nu'udar tempu atu la'o ba oin, di'ak atu rai nafatin elementu hotu iha queque.
Iha seksaun inísiu, ami haree ona katak preorder, inorder, no traversiu ai-hun pos-order uza ai-
laran no matenek-na'in sira ne'ebé uza hodi halo lista tuir liña liña ne'ebé uza hodi sai estrutura
dadus auxiliar. Iha seksaun ida-ne'e ita sei ko'alia kona-ba traversal algoritum foun ne'ebé la
presiza eskada rua no queques. Traversal sira-ne'e ema bolu nu'udar "traidór ai-hun" ka Ai-
knanoik stack / queue ki'ik liu.
* fatin armazein ne'ebé presiza atu rai iha stack no queue mak boot.
* (haree nota iha kraik.) Porezemplu, ai-hun binary ida ho ndedes iha pontu importante null nian
no ida-ne'e soe tiha ona.
Notifikasaun ne'e bazeia ba se ita hetan informasaun di'ak iha pontu null ka iha de'it pontu ki'ik
ida.
* se ami hein informasaun antesesor nian iha null karuk, entaun ami bele bolu de'it ai-hun binariu
sira-ne'e hodi uza kabas.
* se ita hakarak hetan informasaun iha dalan ne'ebé loos, entaun ita bele bolu ai-hun ne'ebé
binariu uza atu tesi ai-hun ne'ebé di'ak.
* se ita rai informasaun predeseor nian iha null karuk pontu importante no informasaun susessor
nian iha pontu-de-visu, entaun ita bele bolu ai-hun binaria sira-ne'e hotu sai nakonu ho ai-binariu
ka simplesmente uza kabas.
Kualkér programa ne'ebé ezamina ai-hun ne'e tenke iha kapasidade diferente entre ai-sanak
ne'ebé regulár no liman-karuk no kabas. Atu halo ida-ne'e, ami uza tan toos rua iha dalan ida-
idak, hodi fó ba ami, ai-hun ne'ebé tesi ona, no dalan tuirmai ne'e mak hanesan.
6.9 ai-horis
Ai-hun ne'ebé reprezenta espresaun hanaran nu'udar ai-hun expresaun. Iha espresaun ai-hun, leaf
nodes mak operador no laiha-leaf nodes mak operador sira. Ida ne'e signifika katak, ai-hun ida-
ne'e nu'udar ai binariu ida-ne'ebé laiha dalan internál no Ai-Tahan mak operador sira. Ai-hun ida
kompostu husi espresaun binariu. Maibé ba ema ne'ebé halo operasaun iha rai-okos, mota ida sei
mamuk. Figura iha kraik ne'e hatudu espresaun simples ba (+ B * C) / D.
Konseitu ida-ne'e atu hanesan atu hanoin-hetan efisiensia ne'ebé iha klareza ligadu ho lista
kapítulu. No mós, hanesan uza kabas ai-sanak ne'ebé reprezenta ne'e la presiza eskada ka queues
atu tesi ai-hun. Reprezentasaun ida-ne'e uza ba dalan ne'ebé laloos (ba inan-aman) no mai (ba
labarik sira) hodi uza operasaun +. Atu reprezenta ida-ne'e iha ai-hun ne'ebé teor-oan ida-idak iha
okos mak regra sira ne'ebé uza ba reprezentasaun:
* (haree nota iha kraik.) iha nodes ida-idak + nia inan-aman no oan sira ne'ebé husik hela.
* abut nodes inan-aman mak null no mós leaf nodes nia oan mak null nodes.
Iha seksaun uluk, ami ko'alia ona kona-ba repaive ai-hun ne'ebé diferente no ami la impoin dadus
ne'ebé laiha restrisaun. Tanba ne'e, ita presiza buka-hatene didi'ak buat ne'ebé ita presiza atu
kontrola iha tempu livre no livre. Ho razaun ida-ne'e, kompleksidade boot atu buka operasaun
mak O(n).
Karik dadus ne'ebé ita buka ne'e menus husi dadus ne'ebé laiha de'it duke dadus ne'ebé laiha
dalan hafoin buka-tuir de'it dalan agora ne'ebé la iha; se
lae buka dalan loos hodi hetan node. Se dadus ne'e la marka prezensa, ita sa'e ba iha liña null.
Iha livru binaria, elementu livre ne'ebé husik hela tenke menus husi dadus abut no elementu livre
hotu-hotu iha direitu ne'e tenke boot liu fali dadus abut nian. Ida-ne'e hanaran binary buka ai nia
propriedade. Nota katak, propriedade ida-ne'e tenke satisfás pontu hotu iha ai-hun laran.
* iha dalan ne'ebé loos, mota ki'ik ne'e iha dalan ne'ebé luan liu fali fatuk-kuak ne'ebé boot.
* (haree nota iha kraik.) ai-hun sira-ne'e mós iha liman-karuk no liman-loos.
Operasaun iha binary buka ai-hun
Operasaun prinsipál sira: tuir mai ne'e mak operasaun prinsipál sira ne'ebé hetan apoiu husi
peskiza ai-han binary:
* hetan / hetan elementu ne'ebé másimu iha lista binaria ai-hun sira
Operasaun auxiliar: haree didi'ak se ai ne'ebé fó ne'e mak ai-hun ne'ebé binariu buka ka lae
Iha ne'ebé mak antesdeesor no susesor X iha fatin buka ai-hun ne'ebé la hanesan?
Se X iha oan-na'in rua hafoin nia inorder predeseor mak valór maximu iha nia subtree karuk no
nia susesor ne'ebé iha valór mínimu iha nia subtree direitu.
Atu hatama dadus ba iha ai-laran, ulukliu ita presiza buka-hatene fatin ba elementu ne'e. Ita bele
hetan lokalizasaun indemnizasaun nian hodi tuir mekanizmu ne'ebé hanesan kona-ba hetan
operasaun.
Maiske hetan fatin ne'e, se dadus ne'e iha tiha ona, ita bele haluhan de'it no sai. Se lae, hatama
dadus iha fatin ikus kona-ba lala'ok sira.
Nu'udar ezemplu, mai ita hanoin kona-ba ai-hun tuirmai ne'e. Dotted node indika elementu (5)
atu hatama. Atu hatama 5, traverse ai-hun ne'e uza nu'udar Funsaun. Iha bandu ho xave 4, ita
presiza ba loos, maibé la iha livre, entaun 5 la iha ai-hun ne'e, no ida-ne'e mak fatin loloos atu
bele hatama.
Iha seksaun uluk ami haree ona ai-hun oin-oin ne'ebé ninia kompleksidade boot liu mak ó (n),
iha ne'ebé n mak númeru nodes iha ai-hun laran. Ida ne'e akontese bainhira ai-hun sira nakfera.
ln seksaun ida-ne'e ami sei koko atu reduz kazu ne'ebé kompleksu ba ó (logn) hodi impoin
restrisaun ba lampu.
Jeralmente, arc arc iha altura ne'ebé reprezenta husi hb (K), iha fatin ne'ebé diferensa entre altura
ne'ebé livre husi sub-distritu no altura ne'ebé di'ak. Dalaruma hanaran balansu.
Iha hb (K), karik K = 0 (se saldu mak zero), entaun ita bolu ai-hun sira hanesan binaria ne'ebé
nakonu ho binaria hodi buka ai. Ida ne'e signifika katak, iha hb (ó) ai-laran ne'ebé binary Search,
diferensa entre altura ne'ebé la livre no altura ne'ebé loos tenke aas liu zero. Ida-ne'e asegura
katak ai-hun ne'e nu'udar ai-hun ne'ebé furak.
Iha hb (K), karik K = 1 (se fábrika balansu mak ida), entaun ai-hun ne'e bolu nu'udar ai- avlaun.
Ida ne'e signifika katak ai-hun avl ida-ne'ebé buka binariu ho kondisaun balansu: diferensa entre
altura ne'ebé livre husi subtree liman karuk no altura ne'ebé di'ak mak aas liu 1.
Tanba ai-hun avl mak BST, deklarasaun ida-ne'e hanesan ho BST. Maibé atu halo simples liutan
operasaun sira-ne'e, ita mós presiza ta'uk ba deklarasaun ne'e.
Rotasaun
Bainhira estrutura ai-hun nian muda (ezemplu, hatama ka deletion), ita presiza modifika ai-hun
ne'e hodi restaura fali propriedade ai-hun nian. Ita bele halo ida-ne'e hodi uza ro ne'ebé la iha ka
ro rua. Desde inserteza ida kona-ba deletion envolve aumenta / deletasaun ida de'it, ida-ne'e bele
aumenta / hamenus de'it altura hosi subtree ida de'it, 1.
Tipu violasaun
Mai ita hanoin fali kona-ba bandu ne'ebé tenke dezkilibalanced mak X. tanba kualkér barreira ida
iha oan-na'in rua, no Dezekilibriu aas ezije X nia todan rua diferente, ita bele observa katak
violasaun ida bele akontese iha kazu haat:
2. Hatama fali labarik ne'ebé husik hela nia tolun iha liman loos.
Rotasaun mesak
Left left rotation (LL rotation) [kazu 1]: iha kazu tuirmai, node X la satisfás propriedade ai-
hun nian. Hanesan ita ko'alia ona, ro nia abut la bele sai husi ai-hun ne'e. Enjeral, ami hahú iha
kontestu ne'ebé hatama no halo viajen ba ai-hun ne'e, atualiza informasaun balansu nian iha
pontu entrada hotu-hotu.
Rotasaun rua
Left right rotation (LR rotation) (kazu-2): ba kazu 2 no kazu 3 kona-ba rotasaun úniku la
hadi'a problema ne'e. Ita presiza halo ro rua.
Iha parte ida-ne'e, mai ita enumera fali reprezentasaun seluk husi ai-hun sira. Iha seksaun uluk,
ami haree ba ai-hun ne'ebé mak hanesan ai-sanak ne'ebé binary Search ho rai ne'ebé ekilíbriu.
Agora mai ita haree ai-hun balu ne'ebé ekilibradu liu: ai-black no ai-hun splay.
6.14.1 ai mean-metan
Iha red-black lrecs kada lrek asosiadu ho atributu seluk: kór, ne'ebé ho kór mean ka metan. Atu
hetan lójika kompleksidade, ita impoin restrisaun sira tuir mai ne'e.
Definisaun: ai-black nu'udar ai-sanak binaria ne'ebé satisfaz propriedade hirak tuir mai ne'e:
Hanesan ho vt, ai-hun sira, se karik ai-hun ne'e la iha folin, ita mós halo rotasaun atu reforsa
balansu propriedade nian. Ho ai mean-black, ita bele hala'o operasaun sira tuirmai ne'e iha ó
(logn) kazu aat-liu, iha ne'ebé n mak númeru nodes iha ai-hun sira.
Ai-hun espiny sira fasil liu ba programa no mós asegura asesu lalais liu ba item sira foin lalais
ne'e. Hanesan ne'e mós ho ai-hun mean-metan, iha buat ruma ne'ebé hatudu katak ai-hun splay
sai dezekilibradu, ami-nia ro rotasaun ne'ebé ho matenek hametin ekilíbriu ba sasán.
6.14.3 8-Trees
B-tree mak hanesan ai-hun seluk ne'ebé la balansu hanesan avl no ai-black, ne'ebé nia mantein
nia balansu husi nodes no opcrl nia ekilíbriu hasoru ida-ne'e. 8-tree iha propriedade sira tuirmai
ne'e:
* iha ne'ebé de'it abut naruk, buat seluk tan ne'ebé labele sai menus husi T - 1 xave
* xave iha node ida-idak mak lined up iha ne'ebé k 1 < k2 < k2 <.. Kn node ida-idak labele iha liu
2t-1 keys, nune'e labarik na'in 2t
* ai-abut nia abut tenke iha xave ida. Se ai-hun ne'e nia abut mamuk, la iha abut ida mak mahar.
* kuandu ai-hun ne'e abut nakfera, nia sei sai kle'an liutan.
6.14.4 Ai-Hun Barak
Iha seksaun inísiu, ita haree ona problema barak hanesan hetan kth - elementu ki'ik liu - iha ai-
hun no kompara seluk. Husi problema sira kona-ba kompleksidade boot liu mak 0 (n), iha ne'ebé
n mak iha aldeias iha ai-hun laran. Atu hala'o operasaun sira-ne'e iha ó (rede), ai-oliveira di'ak.
Iha ai sira-ne'e, informasaun adisionál ne'e aumenta ba kada tonelada no dadus extra depende ba
problema ne'ebé ita koko atu rezolve.
Ita bele husu pergunta barak ne'ebé envolve pergunta sira ne'ebé bazeia ba buat oioin.
Porezemplu, ema ne'ebé moris tuir morál ne'ebé di'ak no isin-lolon tomak iha limitadu oioin. Atu
kontrola buat sira-ne'e ho buat ne'ebé iha folin-boot, ita bele uza raiu-iuiuiuiu simples. Maibé se
ita presiza asesu ne'ebé efisiente liu, ita presiza estrutura dadus ne'ebé sofistikadu liu.
Se ita kompara buat sira-ne'e ho buat ne'ebé ita aprende husi buat sira-ne'e, ita bele halakon buat
sira-ne'e ne'ebé importante liu fali buat ne'ebé ita buka. Infelizmente, tékniku ida-ne'e aumenta la
efektivu liu tanba valór ki'ik ne'e, tanba operasaun Search uitoan ne'e elimina tiha ona. signifika,
saida mak ita tenke hatán pergunta barak hanesan ne'e? - ne'e forsa brute nian sei nafatin opsaun
di'ak?
Ai-kapegoat mak ai-balanda ida-ne'ebé buka-tuir-an rasik, ne'ebé hetan husi arne andersson. Ida
ne'e fornese tempu buka-tuir tempu, no 0 (logn) amonizadu (rata-rata) hatama indemnizasaun no
deletion lime.
Ai-kameli ne'ebé la hanesan ho ai-kabelak sira seluk bainhira labarik nia medida boot liu rasio
balu husi nia inan-aman, rasio ida-ne'ebé koñesidu hanesan á. Depois tama tiha elementu ne'e, ita
la'o fila-fali ba ai-hun ne'e. Se ita hetan imbalance ida-ne'ebé labarik ida nia medida boot liu
alpha, ita tenke harii fali sira-nia livre iha inan-aman, scapegoat.
Karik iha scapegoat ne'ebé posivel liu, maibé ita tenke hili de'it. Secapegoat ne'ebé di'ak liu mak
determina liu husi balansu ne'ebé aas. Bainhira hasai tiha ai-hun ne'e, ita bele haree se ai ne'e nia
medida totál ki'ik liu kompara ho ai-oan ne'ebé boot liu dezde harii fila-fali ai-hun ikus. Se
nune'e, ami harii fali ai-hun tomak. Manu-talin 0.5 no 1.0 mak bele sura ai-oan sira-ne'e. Valór
0.5 sei obriga ekilíbriu ne'ebé perfeitu, no 1.0 sei kauza ema ne'ebé la bele halo buat ida, no sei
transforma nia ba fali BST.
KAPITULU 7
Iha situasaun balun karik ita presiza hetan elementu ne'ebé mínimu / másimu entre elementu sira.
Ita bele halo ida-ne'e ho ajuda prioridade queue adt. Prioridade queue adt mak estrutura dadus
ne'ebé apoia
Operasaun hatama delete (ne'ebé troka no hasai elementu mínimu) ka deletemax (ne'ebé mak
retornu no hasai elementu maximu).
Operasaun hirak ne'e ekivalente ho operasaun Enqueue no Dequeue iha queue. Diferensa mak,
iha prioridade queues, orden ne'ebé elementu tama ba queue labele hanesan, iha ne'ebé sira
prosesa hela. Ezemplu ida kona-ba aplikasaun ajenda servisu prioridade queue nian, ne'ebé
prioritiza tiha ona duke serve iha primeira vez.
Prioridade queue nian hanaran as ascending - prioridade queue, se item ne'e ho xave ki'ik liu
hotu iha prioridade ne'ebé aas liu
(ne'e katak sempre iha elementu ne'ebé ki'ik liu hotu). Hanesan ne'e mós, liña ida-ne'ebé
prioridade mak sai prioridade ba liña ne'e
Queue karik item ho xave boot liu mak iha prioridade aas liu (halakon elementu maximu
sempre). Husi tempu ne'ebá
Prioridade ida-ne'e mak elementu kontentór sira, sira ida-idak iha xave asosiadu.
hatama dadus xave sira: hatama dadus ho xave ba liña prioridade. Elementus sira hetan
orden bazeia ba xave.
deletemax: hasai no fó fila fali elementu ho xave ki'ik liu / boot liu.
getminimum / getmaximum: fila fali mai elementu ho xave ki'ik liu / boot liu hotu sein
hasai.
Kth - ki'ik liu / kth - boot liu: retornu kth - ki'ik liu / kth - xave boot liu iha prioridade queue.
Medida: retornu númeru elementus iha queue prioridade.
Heap sort: tipu elementu iha queue nia prioridade bazeia ba prioridade (xave).
Prioridade queues iha aplikasaun barak - balu lista iha kraik ne'e:
Molok diskuti kona-ba implementasaun atuál, mai ita enumerador opsaun sira ne'ebé posivel.
Implementasaun Array
Elementus hatama ba raiu ne'e la hanoin barak kona-ba orden ne'e. Deletemax mak hala'o serbisu
ne'e hodi buka buat ne'ebé importante no tuirmai hasai.
Hanesan mós ho implementasaun raiuiu, maibé uza arrays, iha lista ligadu.Komplexidade: 0 (1).
Kompleksidade deleteminta: ó (n).
Elementus hatama ba orden (Array) bazeia ba xave. Deletesaun hala'o iha loron ida de'it nia
rohan.
8.1 Introdusaun
Iha kapítulu ida-ne'e, ita sei reprezenta konseitu Matemátika importante ida: estabelese. Ida ne'e
signifika oinsá atu reprezenta elementu grupu ida-ne'ebé la presiza orden ruma. Kose mina ba
fiksa (ADT) mak uza ba objetivu ida-ne'e. uza hodi solusiona problema ekivalénsia. Simples teb-
tebes atu implementa. Array simples ida bele uza ba implementasaun no Funsaun ida-idak foti
kódigu nia liña balun de'it. Kose mina ba set adt nu'udar estrutura dadus auxiliary ba ema barak
seluk (ezemplu, kruskals algorithm iha grafika). Antes
Ba diskusaun iha kraik ne'e, mai ita hanoin katak s mak konjuntu ida-ne'ebé kontein elementu
sira no relasaun ida-ne'ebé define tiha ona iha leten. Ne'e katak ema hotu iha (á, es, r B) ne'e loos
ka sala. Se iha ú B ne'e mak loos, ita hatete: "B, se lae la iha relasaun ho B. Relasaun ida-ne'e
hanaran relasaun ekivalénsia se nia satisfaz propriedade hirak tuir mai ne'e:
* hanoin to'ok: ba buat hotu ne'ebé elementu ida-idak halo, ne'e loos.
* simetriku: koytna-ba buat rua ne'e A. B. es, se ne'e mak buat ne'ebé loos.
Atu manipula elementus ne'ebé ita presiza Operasoens bazikas ne'ebé defini tiha ona kona-ba
Jogos. Iha kapítulu ida-ne'e, ita konsentra ba operasaun hirak tuir mai ne'e:
* Uniaun (X, y): kria kontaktu foun ida-ne'ebé liga ho elementu sira X no y iha sira-nia Uniaun
no del hitt ne'ebé iha ligasaun ho elementu sira X no y.
* hanoin to'ok (X): fó fali naran ne'ebé ita simu husi elementu X.
8.4 Aplikasaun
Mai ita haree posibilidade ba implementasaun kose mina ba operasaun sira. Inisialmente, assume
elementus inputs ne'e hanesan kolesaun estabelese, ida-idak ho elementu ida. Ne'e
katak,reprezentasaun inisiál asume relasaun hotu-hotu (eseptu relasaun reflexivu) ne'e falsu.
Kada elementu ne'ebé diferente, nune'e S.E. n sj = C /. Ida-ne'e uza sets disjoint